PROLJETNE EKONOMSKE PROGNOZE, 11.05.2017.

Početna stranica | Stabilan rast u Europi, gospodarski izgledi Hrvatske poboljšani (unatoč problemima s Agrokorom)

Fill 3 Copy 6PROLJETNE EKONOMSKE PROGNOZE, 11.05.2017.

Stabilan rast u Europi, gospodarski izgledi Hrvatske poboljšani (unatoč problemima s Agrokorom)

Proljetne ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje 2016.-2018. godine predstavljene su danas u Bruxellesu. Na konferenciji za tisak rečeno je da se u Europi predviđa stabilan rast tijekom ove i iduće godine. Na razini EU-28 predviđa se rast BDP-a u 2017. i 2018. godini po istoj stopi koja je ostvarena u 2016. godini (1,9%), dok bi BDP europodručja tijekom 2017. trebao porasti za 1,7 %, a u 2018. za 1,8 % (Tablica 1). U proteklim je mjesecima inflacija znatno porasla, uglavnom zbog viših cijena nafte. Međutim, temeljna je inflacija (koja ne obuhvaća cijene energije i neprerađene hrane) ostala relativno stabilna i znatno niža od dugoročnog prosjeka. Predviđa se da će inflacija u EU, koja je 2016. iznosila 0,3 %, tijekom 2017. porasti na 1,8 %, a u 2018. godini bi trebala iznositi 1,7%. Nezaposlenost se nastavlja smanjivati na razini EU, ali je u mnogim državama članicama i dalje visoka. Očekuje se da će nezaposlenost u europodručju 2017. pasti na 9,4 %, a 2018. na 8,9 %, što je najniža razina od početka 2009. To je posljedica sve veće domaće potražnje, strukturnih reformi i drugih državnih politika kojima se u nekim državama snažno potiče otvaranje radnih mjesta. Sličan se trend očekuje i na razini EU gdje bi se 2017. nezaposlenost trebala smanjiti na 8,0 %, a 2018. na 7,7 % (što je ujedno i najniža razina zabilježena od kraja 2008. godine). Što se tiče javnih financija, očekuje se da će 2017. i 2018. u europodručju i u EU-u smanjivati udio deficita opće države u BDP-u i udio bruto duga u BDP-u. Kroz smanjene izdatke države za kamate i ograničavanjem plaća u javnom sektoru trebalo bi se osigurati daljnje smanjenje deficita, no nešto sporije nego posljednjih godina. Procjenjuje se da će se udio deficita opće države u BDP-u u europodručju (koji je 2016. iznosio 1,5 %), u 2017. smanjiti na 1,4 %, a u 2018. na 1,3 %. U EU-u je taj pokazatelj 2016. iznosio 1,7 %, a u 2017. bi se trebao smanjiti na 1,6 %, a u 2018. na 1,5 %. Shodno tome, Komisija predviđa i daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u na razini EU-28 i europodručja.

Što se tiče Komisijinih prognoza o stanju hrvatskog gospodarstva, projekcija porasta BDP-a za Hrvatsku za 2017. godinu iznosi 2,9% (Tablica 1), što je korekcija na niže za 0,2 postotna boda u odnosu na prethodne Zimske prognoze iz veljače. Glavni razlog tome su aktualni problemi koncerna najvećeg hrvatskog koncerna Agrokor koji se trenutno nalazi u procesu restrukturiranja, a korekcija za 0,2 postotna boda u BDP-u od strane Komisije vjerojatno u određenoj mjeri uključuje i njihovu procjenu utjecaja krize tog koncerna i smanjene razine aktivnosti samog koncerna i njihovih glavnih partnera na smanjenje hrvatskog BDP-a. Učinci provedene reforma poreza na dohodak koja je na snazi od ove godine, zajedno s porastom zaposlenosti i realnih plaća utječe na ubrzavanje ukupne privatne potrošnje, komponente BDP-a koja ponajviše utječe na njegov rast. Osim toga, očekuje se porast izvoza roba za 6%, uz dodatno povećanje tržišnih udjela hrvatskih tvrtki. Izvoz usluga trebao bi ostati na visokoj razini, što se posebno odnosi na prihode od turizma čije se povećanje očekuje zbog primjetnog trenda produljenja glavne ljetne turističke sezone i pojačanog investiranja u turistički sektor. Očekivani porast izvoza roba i usluga doprinosi povećanju suficita tekućeg računa platne bilance, no s druge strane očekuje se i smanjenje deficita na podračunu primarnog dohotka. Naime, postoji mogućnost da se zbog povećanja rezervacija i otpisa nenaplativih kredita smanji dobit poslovnih banaka, zbog čega će se i smanjiti iznosi udjela u dobiti koje banke kćeri u Hrvatskoj isplaćuju svojim inozemnim bankama vlasnicama. To bi sve u konačnici trebalo doprinijeti povećanju suficita tekućeg računa platne bilance s 2,6% BDP-a u 2016. na 2,9% u 2017. godini. Međutim, Komisija upozorava i na rizike na rezultate poslovanja turističkog sektora (čiji se značaj procjenjuje na oko 20% BDP-a), ukoliko se ne riješi problem dugog čekanja putnika i vozila na cestovnim graničnim prijelazima preko kojih inozemni turisti dolaze u našu zemlju.

Fiskalni deficit iznosio je 0,8% BDP-a u 2016. godini, koja je bila i posljednja programska godina Hrvatske u okviru Postupka prekomjernog deficita. Taj deficit mnogo je niži od vrijednosti zadane Preporukom Vijeća iz 2014. godine, tako da je time ostvaren i prvi uvjet za formalni izlazak Hrvatske iz Postupka krajem ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. U Proljetnim prognozama Komisija je procijenila fiskalni deficit Hrvatske u odnosu na BDP u omjerima od 1,1% (2017.), odnosno 0,9% (2018.), što ukazuje na vjerovanje Komisije da će Hrvatska i u 2017. i 2018. godini održavati razinu deficita unutar granice definirane maastricht-škim fiskalnim kriterijima i posljedično smanjivati i omjer duga države u odnosu na BDP. Kako je porast poreznih prihoda jedan od glavnih čimbenika koji je utjecao povećanje ukupnih fiskalnih prihoda i na smanjenje proračunskog deficita u 2016. godini, Komisija skreće pozornost i na postojanje rizika povezanih s poslovanjem poduzeća pogođenih tzv. “Agrokor krizom”, gdje bi moglo tijekom 2017. doći do smanjenja prihoda države od poreza na dobit čiji su obveznici krizom pogođena poduzeća.

Tablica 1: Proljetne ekonomske prognoze Komisije za EU, Europodručje i Hrvatsku 2016.-2018.

proljetne

***- u % ukupne radne snage

Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017

untitled-2
I’M svibanj 2017.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
untitled-2
I’M svibanj 2017.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE