JESENSKE EKONOMSKE PROGNOZE KOMISIJE 2017.-2019., 09.11.2017.

Početna stranica | Rezultati u cijeloj Europi i Hrvatskoj bolji od očekivanog

Fill 3 Copy 6JESENSKE EKONOMSKE PROGNOZE KOMISIJE 2017.-2019., 09.11.2017.

Rezultati u cijeloj Europi i Hrvatskoj bolji od očekivanog

U Bruxellesu su u četvrtak, 9. studenog 2017. predstavljene Jesenske ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje 2017.-2019. godine. Na konferenciji za tisak rečeno je da se na razini EU-28 predviđa rast realnog BDP-a od 2,3% u 2017., 2,1% u 2018. te 1,9% u 2019. godini, dok bi rast realnog BDP-a europodručja tijekom 2017. trebao iznositi 2,2%, u 2018. 2,1% te u 2019. godini 1,9 % (Tablica 1). Takva predviđanja viša su u odnosu na prognoze rasta BDP-a iskazane u Proljetnim prognozama.

Ukupna stopa promjene potrošačkih cijena (inflacija) je fluktuirala tijekom prvih devet mjeseci godine kao posljedica učinka promjena cijena energije. Nasuprot tome, temeljna inflacija (koja ne obuhvaća cijene energije i neprerađene hrane) i dalje sporo raste, što je posljedica dugotrajnog razdoblja niske inflacije, slabog rasta plaća i kontinuirane stagnacije na tržištu rada. Općenito, predviđa se da će prosječna stopa inflacije u europodručju ove godine iznositi 1,5%, da će se 2018. smanjiti na 1,4 %, a 2019. povećati na 1,6% (nepromijenjeno u odnosu na Proljetne prognoze). Predviđa se da će inflacija u EU-28 biti nešto viša (po 1,7% u 2017. i 2018. te 1,8% u 2019.).

Nezaposlenost se i dalje smanjuje na razini EU, ali je u mnogim državama članicama i dalje visoka. Očekuje se da će nezaposlenost u europodručju 2017. biti smanjena na 9,1%, 2018. na 8,5 te 2019. na 7,9%. Nastavljaju se otvarati radna mjesta, a stanje na tržištu rada trebalo bi se poboljšati zbog razvoja na temelju domaće potražnje, umjerenog porasta plaća i strukturnih reformi koje su provele pojedine države članice. Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u EU-28 ove godine iznositi 7,8%, u 2018. 7,3%, a 2019. bi trebala biti smanjena na 7,0%. Prema procjenama Komisije, bit će manje novih radnih mjesta jer u pojedinim državama nestaju fiskalni poticaji, a u drugim državama se bilježi manjak potrebnih vještina.

U području državnih financija u europodručju i u EU-28, Komisija očekuje u razdoblju 2017.- 2019. daljnje smanjenje udjela deficita opće države i duga države u odnosu na BDP, prvenstveno zbog poboljšanih cikličkih uvjeta i snažnog rasta (učinak povećanja izraza u nazivniku). Procjenjuje se da će udio deficita opće države u BDP-u u europodručju iznositi 1,1% u 2017. te da će se 2018. smanjiti na 0,9%, a 2019. na 0,8%. U EU-28 je taj pokazatelj 2017. iznosio 1,2%, u 2018. bi se trebao smanjiti na 1,2% te u 2019. na 0,9%. Shodno tome, Komisija predviđa i daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u na razini EU-28 i europodručja.

Projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za 2017. godinu iznosi 3,2% (Tablica 1), što je korekcija na više za 0,3 postotna boda u odnosu na prethodne Proljetne prognoze iz travnja. Naglašava se da i dalje postoje rizici koju su povezani s restrukturiranjem Agrokora. Realni rast bi u 2018. trebao iznositi 2,8%, a u 2019. godini 2,7%.

Glavni pokretač rasta i dalje ostaje domaća potražnja, pri čemu se očekuje da će potrošnja kućanstava ostati snažna zahvaljujući rastu zaposlenosti, povećanju plaća i povoljnim kreditnim uvjetima. Ove prognoze rasta bolje su od prethodnih proljetnih prognoza, u kojima je Komisija predviđala rast od 2,9% u 2017. te 2,6% u 2018. godini. Ritam ekonomskih aktivnosti ponešto će se smanjiti u iduće dvije godine, a BDP bi se trebao vratiti na pretkriznu razinu 2019. Izvoz roba je u uzlaznoj putanji zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji i daljnjem integriranju hrvatskih izvoznika na tržišta EU, dok bi izvoz usluga mogao doseći rekordnu razinu zbog ostvarenja izvrsnih prihoda od turizma. Na taj način očekivani porast izvoza roba i usluga doprinosi povećanju suficita tekućeg računa platne bilance, koji bi u 2017. godini trebao doseći razinu od 3,1% (odnosno, 0,2 postotna boda više u odnosu na prethodne Proljetne prognoze).

Fiskalni deficit iznosio je 0,9% BDP-a u 2016. godini i to je konačan podatak za posljednju programsku godinu temeljem kojeg je Hrvatska izašla iz Postupka prekomjernog deficita sredinom ove godine. Isti iznos deficita predviđa se i za 2018. godinu, a 2019. godine trebao bi se dodatno smanjiti na razinu od 0,7% BDP-a. Podsjetimo da je Vlada u planu proračuna za 2018. s projekcijama do 2020. predvidjela da će 2019. godina biti prva godina u kojoj neće biti deficita, a u 2020. je planiran suficit od 0.8% BDP-a.

Shodno tome, očekuje se i nastavak smanjenja duga opće države, koji bi ove godine trebao iznositi 80,3% BDP-a, 2018. 77,4%, a u 2019. godini 74,5%. Zaposlenost bi trebala stabilno rasti, ali velikim dijelom zbog učinka iseljavanja stanovništva, odnosno smanjenja radne snage. Komisija očekuje da će se nezaposlenost u Hrvatskoj postupno smanjiti do razine od 7,5% do kraja 2019. godine. Sužavanje tržišta rada i povećanje plaća u javnom sektoru trebali bi povećati cijenu rada ove i sljedeće godine, što bi u kombinaciji s očekivanim povećanjem cijena energije moglo rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima: očekivana stopa inflacije u ovoj godini iznosi 1,3%, a do kraja 2019. godine mogla bi iznositi 1,6%.

Tablica 1: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za EU-28, Europodručje i Hrvatsku 2017.-2019.

Tablica 1: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za EU, Europodručje i Hrvatsku 2017.-2019.
međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Ostvarenje Jesenska prognoza EK
2014 2015 2016 2017 2018 2019
EU-28
Realni BDP* 1,8 2,3 1,9 2,3 2,1 1,9
Stopa nezaposlenosti*** 10,2 9,4 8,6 7,8 7,3 7,0
Inflacija (HICP)* 0,5 0,0 0,3 1,7 1,7 1,8
Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,3 1,7 1,8 1,7 1,8 1,8
Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -3,0 -2,4 -1,7 -1,2 -1,1 -0,9
Proračunski prihodi 45,0 44,6 44,7 44,7 44,5 44,3
Proračunski rashodi 48,0 47,0 46,3 46,0 45,5 45,2
Izdaci za kamate (opća država)** 2,5 2,3 2,1 2,0 1,9 1,8
Izdaci za investicije (opća država)** 2,9 2,9 2,7 2,7 2,8 2,9
Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 88,2 86,1 84,8 83,5 81,6 79,8
Europodručje
Realni BDP* 1,3 2,1 1,8 2,2 2,1 1,9
Stopa nezaposlenosti*** 11,6 10,9 10,0 9,1 8,5 7,9
Inflacija (HICP)* 0,4 0,0 0,2 1,5 1,4 1,6
Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,6 3,2 3,3 3,0 3,0 2,9
Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,6 -2,1 -1,5 -1,1 -0,9 -0,8
Proračunski prihodi 46,7 46,2 46,1 46,1 45,9 45,7
Proračunski rashodi 49,2 48,3 47,6 47,2 46,8 46,5
Izdaci za kamate (opća država)** 2,6 2,4 2,2 2,0 1,9 1,8
Izdaci za investicije (opća država)** 2,7 2,7 2,5 2,6 2,6 2,7
Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 94,2 92,1 91,1 89,3 87,2 85,2
Republika Hrvatska
Realni BDP* -0,5 2,2 3,0 3,2 2,8 2,7
Stopa nezaposlenosti*** 17,2 16,1 13,4 11,1 9,2 7,5
Inflacija (HICP)* 0,2 -0,3 -0,6 1,3 1,5 1,6
Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,0 4,6 2,3 3,1 1,9 1,9
Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -5,1 -3,3 -0,9 -0,9 -0,9 -0,7
Proračunski prihodi 42,9 44,3 46,3 45,4 44,9 44,6
Proračunski rashodi 48,0 47,6 47,2 46,3 45,8 45,2
Izdaci za kamate (opća država)** 3,4 3,5 3,2 2,8 2,6 2,4
Izdaci za investicije (opća država)** 3,6 3,0 3,1 3,1 3,4 3,5
Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 85,8 85,4 82,9 80,3 77,4 74,5

***- u % ukupne radne snage

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2017

lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE