EUROPSKA KOMISIJA, 03.05.2018.

Početna stranica | Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017.-2019: Nastavak rasta u Europi unatoč vanjskim rizicima, rast u Hrvatskoj podupire rast domaće potražnje

Fill 3 Copy 6EUROPSKA KOMISIJA, 03.05.2018.

Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2017.-2019: Nastavak rasta u Europi unatoč vanjskim rizicima, rast u Hrvatskoj podupire rast domaće potražnje

Europska komisija predstavila je danas u Bruxellesu Proljetne ekonomske prognoze za razdoblje 2017.-2019. godine. Na konferenciji za tisak[1] izjavljeno je da su stope rasta u EU i Europodručju u 2017. godini nadmašile očekivanja (2,4 % u oba područja), što je najveća razina godišnjeg rasta u zadnjih deset godina. U EU i Europodručju očekuje se nastavak snažnog rasta od po 2,3 % u 2018. te po nešto blažih 2 % u 2019. (Tablica 1). Privatna potrošnja i dalje je velika, a izvoz i ulaganja su se povećali. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize.

Međutim, EU gospodarstvo je izloženije vanjskim faktorima rizika, koji su sve jači i negativniji. Volatilnost međunarodnog financijskog tržišta zabilježena zadnjih mjeseci vjerojatno će postati trajnije obilježje u budućnosti, što će povećati nesigurnost. Očekuje se da će prociklički fiskalni poticaj u SAD-u potaknuti kratkoročni rast, ali povećati rizik „pregrijavanja” gospodarstva i mogućnost da će kamatne stope u SAD-u porasti brže nego što se to trenutačno očekuje. Isto tako, povećanje trgovinskog protekcionizma nedvojbeno je negativan rizik za izglede globalnoga gospodarstva. Ti su rizici međusobno povezani. Ako se ostvare, Europodručje bi zbog svoje otvorenosti bilo posebno osjetljivo. Rast potrošačkih cijena usporen je u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje da će u nadolazećim tromjesečjima cijene blago rasti, djelomice zbog nedavnog porasta cijena nafte. Pritisak na cijene također raste kao rezultat sve manje radne snage na tržištima rada i bržeg rasta plaća u mnogim državama članicama. Općenito, predviđa se da će inflacija u Europodručju 2018. ostati na razini iz 2017. i iznositi 1,5 %, a zatim porasti na 1,6 % u 2019. U EU se očekuje isti trend, ali se predviđa da će inflacija ove godine ostati na 1,7 % te blago porasti na 1,8 % u 2019. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. Za EU se predviđa pad nezaposlenosti sa 7,6 % u 2017. na 7,1 % u 2018. i 6,7 % u 2019. Predviđa se pad nezaposlenosti u Europodručju s 9,1 % u 2017. na 8,4 % u 2018. i 7,9 % u 2019.

 

Saldo državnog proračuna i javni dug (u % BDP-a) smanjeni su u EU i Europodručju, čemu su u 2017. doprinijeli snažan gospodarski rast i niske kamate. Budući da su na proračune država članica dobro utjecali bolji uvjeti na tržištu rada, među ostalim niža plaćanja socijalnih naknada, očekuje se da će 2018. biti prva godina od početka ekonomske i monetarne unije u kojoj sve države imaju proračunske deficite niže od 3 % BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovorima. Predviđa se da će ukupan proračunski deficit opće države u Europodručju pasti na 0,7 % BDP-a u 2018. i 0,6 % u 2019. Prema predviđanjima, ukupni deficit u EU iznosit će po 0,8 % u 2018. i 2019. Udio duga u BDP-u u Europodručju past će na 84,1 % do kraja 2019 (u EU na 79,1%), pri čemu će se smanjenje zabilježiti u gotovo svim državama članicama.

Prognoze za Hrvatsku

Što se tiče Komisijinih prognoza o stanju hrvatskog gospodarstva[2], Komisija je korigirala svoju procjenu rasta hrvatskog BDP-a za 2017. godinu s 3,2% na 2,8%., zbog zabilježenog usporavanja u posljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija smatra da je riječ o znatnom padu korištenja fondova EU, posebno u javnom sektoru, kao i posljedicama krize u Agrokoru.  Privatna potrošnja i dalje čvrsto raste, a postoje i znakovi da će ova turistička sezona ponovno biti odlična. Zbog ulaganja u hotele u porastu su turistički dolasci izvan glavne sezone, no rast udjela robnog uvoza i dalje doprinosi umanjenju rasta BDP-a.

Komisijina ekonomska prognoza predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 2,8% u ovoj, odnosno 2,7% u 2019., tako da se očekuje da će u 2019. godini hrvatsko gospodarstvo ponovo biti na razini prije krize. Raste zaposlenost, rastu i plaće, pa Komisija predviđa da će se iseljavanje radne snage iz Hrvatske usporiti. Puni učinci prošlogodišnjeg rasta plaća u javnom sektoru počinju se vidjeti ove godine. Stopa nezaposlenosti u konstantnom je padu, s 11,1% 2017. na procijenjenih 8,5% 2019.

Situacija u području javnih financija i dalje se poboljšava, a u 2017. zabilježen je po prvi puta proračunski suficit u visini 0,8% BDP-a, kako rezultat snažnog rasta proračunskih prihoda uslijed rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda. Suficit bi trebao ostati na približno istoj razini u 2018. i 2019., a predviđa se da će se udio javnog duga i dalje smanjivati i u uvjetima plaćanja predujma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019., sve do razine od 69,7% na kraju 2019. Rizici za neostvarenje ove prognoze i dalje su povezani s uspjehom restrukturiranja Agrokora. Uspješan ishod tog restrukturiranja, u kojem se tek treba dogoditi nagodba vjerovnika, može povećati proizvodnju i ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača, dok neuspješan ishod može rezultirati financijskim i operativnim poremećajima.

 

Tablica 1: Proljetne ekonomske prognoze Komisije za EU, Europodručje i Hrvatsku 2017.-2019.

međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a** Ostvarenje Proljetna prognoza EK
2014 2015 2016 2017 2018 2019
EU-28            
Realni BDP* 1,8 2,3 2,0 2,4 2,3 2,0
Stopa nezaposlenosti*** 10,2 9,4 8,6 7,6 7,1 6,7
Inflacija (HICP)* 0,5 0,0 0,3 1,7 1,7 1,8
Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,3 1,7 1,8 2,2 2,2 2,2
Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,9 -2,3 -1,6 -1,0 -0,8 -0,8
Proračunski prihodi 45,0 44,7 44,7 44,9 44,6 44,2
Proračunski rashodi 48,0 47,0 46,3 45,8 45,4 45,0
Izdaci za kamate (opća država)** 2,5 2,2 2,1 2,0 1,9 1,8
Izdaci za investicije (opća država)** 2,9 2,9 2,7 2,7 2,8 2,9
Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 88,3 86,1 84,8 83,1 81,2 79,1
Europodručje            
Realni BDP* 1,3 2,1 1,8 2,4 2,3 2,0
Stopa nezaposlenosti*** 11,6 10,9 10,0 9,1 8,4 7,9
Inflacija (HICP)* 0,4 0,0 0,2 1,5 1,5 1,6
Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,6 3,2 3,3 3,5 3,4 3,4
Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,5 -2,0 -1,5 -0,9 -0,7 -0,6
Proračunski prihodi 46,7 46,3 46,1 46,2 46,0 45,5
Proračunski rashodi 49,2 48,3 47,6 47,1 46,6 46,1
Izdaci za kamate (opća država)** 2,6 2,3 2,1 2,0 1,8 1,8
Izdaci za investicije (opća država)** 2,7 2,7 2,6 2,6 2,6 2,7
Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 94,2 92,1 91,1 88,8 86,5 84,1
Republika Hrvatska            
Realni BDP* -0,1 2,3 3,2 2,8 2,8 2,7
Stopa nezaposlenosti*** 17,2 16,1 13,4 11,1 9,6 8,5
Inflacija (HICP)* 0,2 -0,3 -0,6 1,3 1,4 1,5
Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,0 4,6 2,4 3,6 2,8 2,1
Deficit konsolidirane opće države (ESA 2010)** -5,1 -3,4 -0,9 0,8 0,7 0,8
Proračunski prihodi 43,0 44,9 46,3 46,0 45,8 45,4
Proračunski rashodi 48,1 48,4 47,2 45,3 45,1 44,6
Izdaci za kamate (opća država)** 3,4 3,5 3,1 2,7 2,5 2,4
Izdaci za investicije (opća država)** 3,6 3,2 3,2 2,7 2,7 2,8
Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 84,0 83,8 80,6 78,0 73,7 69,7

***- u % ukupne radne snage

Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2018

[1] priopćenje na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3605_hr.htm

[2] izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije, str. 94 – 95

IM časopis rujan 2018.png
I’M rujan 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
IM časopis rujan 2018.png
I’M rujan 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE