PLENARNA, 18.04.2018.

Početna stranica | NovostiEU | Zanimljiva rasprava o zašiti osobnih podataka: Očekuje se dolazak Zuckerberga u Europski parlament

Fill 3 Copy 6PLENARNA, 18.04.2018.

Zanimljiva rasprava o zašiti osobnih podataka: Očekuje se dolazak Zuckerberga u Europski parlament

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu u srijedu, 18. travnja, održana je rasprava o zaštiti osobnih podataka kao liniji obrane od izborne manipulacije. Na sjednici su sudjelovale i Monika Panayotova, zamjenica ministrice za bugarsko predsjedanje Vijećem Europske unije, te Vera Jourova, povjerenica Europske komisije za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova.

Nedavno otkriveni skandal povezan sa britanskom konzultantskom kompanijom Cambridge Analytica koja je preuzela osobne podatke od 87 milijuna Facebook korisnika, kako bi ih koristila za izradu software-a koji bi omogućio predviđanje i utjecaj na glasanje i izborne rezultate, ukazao je kako je hitno potrebna djelotvornija i efikasnija zaštita osobnih podataka. Ovaj skandal (tzv. slučaj Facebook-Cambridge Analytica) doveo je do poticanja javne rasprave o etičkim standardima za društvene medijske tvrtke, političke konzultantske organizacije i političare, kako na svjetskoj, tako i na europskoj razini.

U travnju 2016. godine Europski parlament usvojio je Uredbu o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, engl. General Data Protection Regulation ili skraćeno GDPR). Time je završena reforma pravila za zaštitu podataka na kojoj je Parlament radio četiri godine. Općom uredbom tako je zamijenjena direktiva za zaštitu podataka iz 1955., a sve kako bi se građanima pružila veća kontrola nad vlastitim informacijama u digitaliziranom svijetu pametnih telefona, društvenih medija i internet bankarstva. Primjena Opće uredbe započet će 25. svibnja ove godine.

„Zaštiti korisnike društvenih mreža od zloupotrebe podataka i agresivnog marketinga kojim im se nameću stavovi, kreiraju strahovi i stvara privid stvarnosti izuzetno je važno. Za to je, uz donošenje propisa kojima štitimo upotrebu osobnih podataka građana, izuzetno važna edukacija i podizanje svijesti o opasnostima od zlouporabe podataka“, smatra zastupnica Maletić, koja je istaknula kako je s velikom pažnjom treba pristupiti ovoj temi i posebno zaštiti mlade od negativnih utjecaja.

Monika Panayotova

Zamjenica ministrice Panayotova odmah je na početku govora istaknula kako je vijest da je konzultantska kompanija Cambridge Analytica koristila osobne podatke Facebook korisnika izazvala nesigurnost u cijelome svijetu. „Ljudi su zabrinuti za zaštitu svojih osobnih podataka na društvenim mrežama i digitalnim platformama. Vlasti na  europskoj razini aktivno istražuju jesu li Facebook i konzultantska kompanija Cambridge Analytics prekršili pravila o zaštiti osobnih podataka. Zabrinutosti su stvarne i ozbiljne. To se može vidjeti i po zaključcima Europskog vijeća od 22. i 23. ožujka ove godine.“ U zaključku Vijeća od  23. ožujka stoji: „Društvene mreže i digitalne platforme trebale bi jamčiti transparentnu praksu i potpunu zaštitu privatnosti građana i osobnih podataka. Zakonodavstvo EU-a i nacionalno zakonodavstvo moraju se poštovati i izvršavati“.

Nadalje, Panayotova je naglasila kako se predmet Facebook-Cambridge Analytica odnosi na ključna načela koja su u srcu Europe, točnije prava proklamirana i Poveljom EU-a o temeljnim pravima: zaštitu privatnih podataka i privatnosti. „Moramo štititi osobne podatke i istražiti koriste li i kako društva za zaštitu podataka građanima. Vlasti za zaštitu podataka moraju imati ovlasti izricati visoke novčane kazne za svako kršenje ovih prava, a trgovačka društva moraju se držati utvrđenih pravila i propisa. Opća uredba osigurava mehanizam dosljednosti kojim se osigurava da nacionalne vlasti za zaštitu podataka koordiniraju svoje odluke, tako da EU govori jednim glasom i bude u tome jedinstvena.“

Važno pitanje koje proizlazi iz ovoga slučaja je, kako je istaknula Panayotova, možemo li i kako zaštititi demokratske izbore u vrijeme masivnih digitalnih dezinformacija i manipulacija. „U listopadu 2017. godine Vijeće je održalo svoj godišnji dijalog o pluralizmu medija u digitalnom dobu. Ministri su se usuglasili da su slobodni i odgovorni mediji važni za demokraciju, a digitalne dezinformacije velikih razmjera imaju potencijal da to podrivaju.“ Facebook-Cambridge Analytica je predmet koji je ukazao na važnost zaštite osobnih podataka i privatnosti, a što je EU prepoznala i u novoj uredbi o zaštiti podataka predvidjela djelotvorne alate za zaštitu osobnih podataka.

U pozadini ovoga predmeta jest i činjenica da se zbog ovoga predmeta diljem svijeta svraća politička pozornost na zaštitu osobnih podataka. Međutim, problem je što i dobro funkcionirajuća pravila o zaštiti podataka ne daju cjelovit odgovor na moguće manipulacije. „Potrebno je uvesti i druge mjere koje idu i dalje od zaštite podataka, a kako bi se sačuvala vladavina prava i demokracija. Novi izazovi vladavini prava i ljudskim pravima, kao što je povećana razina dezinformacija, moraju imati protutežu u sve većim razinama medijske pismenosti. Postojeće zakonodavstvo dovoljno je široko, ali mora se bolje primjenjivati – moraju se provjeravati internetske stranice, različiti obrasci ponašanja i pojačati suradnja s pružateljima usluga.“ Panayotova je kazala kako ovaj slučaj moramo iskoristiti kako bismo poboljšali svijest o problemima digitalnog doba u našim društvima. „U tom smislu dobro je što je za 16. svibnja zakazana rasprava o potrebi o transparentnim praksama i potpunoj zaštiti privatnosti i osobnih podataka u društvenim medijima i na digitalnim platformama.“

Nadalje, zamjenica ministrice Panayotova osvrnula se na inicijativu o e-privatnosti, odnosno na Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o poštovanju privatnog života i zaštiti osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama te stavljanju izvan snage Direktive 2002/58/EZ (Uredba o privatnosti i elektroničkim komunikacijama), rekavši kako je to jedna od ključnih inicijativa Vijeća koja se dotiče sigurnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu. „Želimo osigurati visoku razinu sigurnosti u okviru elektroničkih komunikacija i radimo na tome da ostvarimo dobar napredak u tom smjeru. Bugarsko predsjedništvo je odlučno da se u tom pogledu ostvari napredak i da se krene u trijalog s Europskim parlamentom.“ Također, Vijeće i dalje radi na nacrtu akta o sigurnosti na internetu u suradnji s Austrijom, te se nada skorašnjem dogovoru.

Zaključno, Panayotova je kazala kako je ovaj skandal važan iz perspektive zaštite osobnih podataka, ali i nekih temeljnih pitanja kao što su vladavina prava i demokratski procesi. „Moramo izgraditi demokratsku otpornost, medijsku pismenost i kritičko razmišljanje, što je ključno za borbu protiv propagande i manipulacije putem lažnih vijesti koje uzdrmavaju temelje naših društava. Jako je važno što je Komisija osnovala posebnu radnu skupinu visoke razine za suzbijanje lažnih vijesti. Isto tako, 16. svibnja u Sofiji, Bugarska, šefovi država i vlada namjeravaju raspraviti o potrebi da društvene mreže i digitalne platforme jamče transparentne prakse i punu zaštitu osobnih podataka i privatnosti građana. Vijeće će nastaviti i dalje aktivno raditi na ovom problemu.“

Vera Jourova

U svom govoru tijekom rasprave,povjerenica Jourova istaknula je kako je je na svima nama da izvučemo dobre pouke iz ovoga skandala. „Rad u Komisji je u tijeku, i pokriva 3 najvažnija aspekta slučaja Facebook-Cambridge Analytica: 1) osobni podaci – oko 2,7 milijuna Europljana pogođen je tim skandalom; 2) širi učinci na naše demokratske procese (na izbore); i 3) kazneni aspekti. Što se tiče prvoga aspekta, način na koji postupamo s našom privatnošću definira pitanje temeljnih prava našeg doba. Ovaj slučaj pokazuje koliki učinak pitanje zaštite podataka može imati na našu demokraciju i izbore. To je i prepoznato u EU-u i rezultat toga je Opća uredba koja će uskoro u primjenu. Uvidjeli smo da se mogu dogoditi slučajevi kao ovaj i željeli smo unaprijed biti dobro opremljeni. Ako postoji neka pozitivna stvar koja će izaći iz ove „krize“, onda je to jačanje svijesti o važnosti zaštite osobnih podataka među običnim građanima, i u svijetu i u Europi.“

Jourova je istaknula kako se države izvan EU-a ugledaju na Opću uredbu o zaštiti podataka kako bi dobile inspiraciju za unaprjeđenje vlastitog zakonodavstva u tom dijelu. „Suglasnost za davanje ili dijeljenje osobnih podataka mora biti izričito dana, a ne biti skrivena u sitnim slovima koje nitko ne čita.“ Isto tako je kazala kako Opća uredba osnažuje ulogu nacionalnih vlasti za zaštitu podataka i daje im mogućnost da izreknu dosta visoke novčane kazne za postupanje protivno njenim odredbama.

Osim pozitivnog apsekta ove situacije koju su izazvali Facebook i Cambridge Analytica, a koji je gospođa Jourova prije navela, istaknula je kako je ta situacija izazvala i mnoge negativne učinke koje treba dobro istražiti te spriječiti njeno ponavljanje. „Imajmo na umu kako Opća Uredba još uvijek nije na snazi, što znači da nastalu situaciju s Cambridge Analytic-om i Facebook-om ocjenjujemo sa stajališta propisa koji su trenutno na snazi. Na razini EU-a o tome se vodi istraga i razna su tijela u nju uključena.“

Jourova je dalje izrazila očekivanje da će Facebook biti spreman sudjelovati s tijelima EU-a u rješavanju nastale situacije na najvišoj mogućoj razini, zbog čega se i sastala s menadžericom (COO) te društvene mreže, Sheryl Sandberg. „Iz Facebook-a je prošli tjedan potvrđeno kako je bilo još i više aplikacija koje su uzimale osobne podatke od onih za koje se to u početku mislilo, a takve informacije dobila sam i od nadležnih britanskih tijela. Dakle, potičem Facebook da poduzme sve nužne korake kako bi se umanjile posljedice za korisnike u budućnosti. Također sam savjetovala gospođu Sandberg kako bi bilo poželjno da gospodin Zuckerberg prihvati poziv Europskog parlamenta i da se pojavi pred nadležnim odborima. Prema informacijama kojima raspolažem, gospodin Zuckerberg je na to jučer i pristao.“

Također, Jourova je uvjerena u to da će Europa postići da Facebook u potpunosti poštuje ta nova pravila o zaštiti podataka, ali je naglasila kako problem sada nije samo Facebook, već i druge aplikacije nereguliranog interneta. „Jako je važno da sada prvo pružimo pomoć onim građanima koji su ovim skandalom izravno pogođeni, iako su europske vlasti za zaštitu podataka prošli tjedan objavile informaciju kako su njihovi interesi zaštićeni. Imam informaciju kako su se tijela EU-a nadležna za zaštitu podataka prošli tjedan sastala u Bruxellesu i osnovala namjensku radnu skupinu ne samo za Facebook, nego i za sve ostale društvene medije. Kada Opća uredba postane primjenjiva idućeg mjeseca, bit će neophodno da oni poslovni modeli koji prate velike količine naših osobnih podataka budu potpuno kontrolirani i da njihovo poslovanje bude u potpunom skladu s navedenom uredbom.“

Nadalje, Jourova je kazala kako „moramo obavezno govoriti o utjecaju koji je ovaj skandal imao na naša demokratska društva. Pristupom osobnim podacima omogućilo se da različiti akteri mikrociljaju građane i pomognu širiti lažne vijesti i propagandu. Sve se to događalo u digitalnoj realnosti bez ikakve transparentnosti i suglasnosti korisnika. Moramo se probuditi i preispitati kakvu to ulogu društveni mediji imaju u današnjem društvu, odnosno kakva bi ta uloga trebala biti u budućnosti. Tradicionalni mediji podvrgnuti su vrlo strogim pravilima, dok društveni mediji djeluju bez ikakvih pravila u tom pogledu.“ Povjerenica je razjasnila kako su društveni mediji stvorili prilike kakve prije nisu postojale, ali neki su ih zlorabili, što se vidi iz aktualnog skandala.

Iako je organizacija izbora u velikoj mjeri u nadležnosti država članica, povjerenica je, kao jedna od odgovornih za očuvanje i zaštitu građanskih prava Europljana, pozvala nacionalna izborna tijela na sastanak krajem travnja. „Željela bih čuti kako oni vide ulogu društvenih medija tijekom izbora i kako se njima koriste u oglašavanju tijekom izbornih kampanja. Već su u tom smislu poduzeti neki koraci: Komisija je započela izradu Kodeksa ponašanja o govoru mržnje, što su rasizam i ksenofobija. Isto tako izdali smo Komunikaciju o borbi protiv nezakonitog sadržaja online. Tom Komunikacijom tražimo više tranasparentnosti, provedbu različitih akcija i više vjerodostojnih informacija online. To će biti prva prilika da izvučemo lekcije iz aktualnog skandala. Isto tako, usvojit ćemo i Komunikaciju o umjetnoj inteligenciji, uz razvijanje etičkih načela u tom pogledu. Nadalje, Komisija provodi jedan pilot-projekt koji je zatražio Europski parlament, a koji se odnosi na senzibiliziranje algoritama, odnosno njihovu ulogu u oblikovanju i individualiziciji podataka. Prošli tjedan Komisija je također predložila novi paket za potrošače. Naposljetku, od velike su važnosti i kaznene odredbe nacionalnog prava za čiju su provedbu nadležna nacionalna tijela. U Europskoj komisiji se vodimo time da internet nije prostor u kojemu nema vladavine prava. Pravila koja se primjenjuju offline, moraju se u potpunosti primjenjivati i u online svijetu.

Zaključno, Jourova je ponovila koliko je važna zadaća zaštiti one koji se koriste društvenim mrežama, ali ih i poticati da se sami zaštite, te da shvate svrhu donošenja Opće uredbe o zaštiti podataka i prava koja će prema toj uredbi uživati od 25. svibnja 2018. „Što se tiče nastavka s radom na ovoj problematici, napravili smo analizu izbornog zakonodavstva u državama članicama kako bismo vidjeli jesu li države članice ekipirane protiv djelatnosti kao što je agresivni marketing, odnosno ciljani marketing koji eksploatira privatne podatke građana. Marketing utemeljen na neovlaštenom prikupljanju osobnih podataka mora biti proglašen nezakonitim. U istrazi ovoga slučaja od velike će važnosti biti i podaci o percepciji europske javnosti o ovome slučaju, kao i stav pojedinačnih država članica. Komisija će analizirati ovaj slučaj u Komunikaciji o lažnim vijestima koja će biti objavljena.

screen-shot-2018-04-12-at-09-59-08
I’M travanj 2018.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
screen-shot-2018-04-12-at-09-59-08
I’M travanj 2018.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE

Povezani članci

No items found