EUROPSKI SEMESTAR, 24.11.2017.

Početna stranica | NovostiEU | Početak ciklusa Europskog semestra 2018.

Fill 3 Copy 6EUROPSKI SEMESTAR, 24.11.2017.

Početak ciklusa Europskog semestra 2018.

Europska komisija je 22. studenog 2017. održala tiskovnu konferenciju[1] povodom objave Jesenskog paketa Europskog semestra 2018, čime je formalno otvoren i novi ciklus tog mehanizma za koordinaciju ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Europski semestar 2018. započinje u uvjetima snažne gospodarske aktivnosti u Europodručju i EU, rekordno visokih razina zaposlenosti i smanjenja stopa nezaposlenosti na razine prije krize. Budući da sve države članice pridonose tom snažnom rastu, sada je prioritet osigurati da taj rast potraje i bude od koristi svim članovima našeg društva. Uz odgovorne fiskalne politike provedba strukturnih reformi trebala bi biti usredotočena na stvaranje uvjeta u kojima bi se potakla daljnja ulaganja i povećao rast realnih plaća kako bi se podržala domaća potražnja. Tom prilikom predstavljen je i tzv. “Jesenski paket europskog semestra”, odnosno set dokumenata iz domene ekonomske politike, koji se temelji na Komisijinoj Jesenskoj ekonomskoj prognozi 2017, na prioritetima iz govora predsjednika Junckera o stanju Unije 2017 iz rujna te odredbama nedavno proglašenog Europskog stupa socijalnih prava na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu (od 17.11.2017.). Jesenski paket sastoji se od Godišnjeg pregleda rasta za 2018., Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2018, Nacrta Zajedničkog izvješća o zapošljavanju za 2018., Prijedloga za izmjenu smjernica za zapošljavanje, Preporuke za ekonomsku politiku Europodručja te Komunikacije o nacrtima proračunskih planova u Europodručju. U nastavku slijedi kratak osvrt na Godišnji pregled rasta i Izvješće o mehanizmu upozoravanja.

 

Godišnji pregled rasta za 2018.

Godišnji pregled rasta za 2018[2]. sadržava pregled najvažnijih ekonomskih i socijalnih prioriteta na koje se Europska unija i njezine države članice u idućim mjesecima moraju usredotočiti, na temelju prethodnih preporuka i obzirom na različit položaj država članica u aktualnom gospodarskom ciklusu te različite pretkrizne razine BDP-a i zaposlenosti. Države članice pozivaju se na poticanje ulaganja kako bi se podržao uzlet gospodarstva te povećala produktivnost i dugoročni rast. Komisija preporučuje daljnju provedbu strukturnih reformi koje su potrebne za stabilnije, uključivije, produktivnije i otpornije europsko gospodarstvo, pri čemu stavlja na raspolaganje državama članicama i uslugu korištenja Programa podrške strukturnim reformama (The Structural Reform Support Programme – SRSP), koji raspolaže proračunom od 142,8 mil. EUR za razdoblje 2017.-2020, koji je raspoloživ svim državama članicama i ne zahtjeva od njih nacionalno sufinanciranje aktivnosti. Fiskalnim se politikama mora uspostaviti prava ravnoteža između osiguravanja održivosti javnih financija i potpore gospodarskom uzletu. Trenutno niski troškovi zaduživanja mogu potaknuti vlade država članica na provođenje kvalitetnih investicijskih programa, a prioritet bi i dalje trebalo biti smanjenje visokih razina državnog duga i ponovna uspostava fiskalnih rezervi. Pri tome bi moglo pomoći uklanjanje nedostataka u poreznim zakonima, poboljšanje kvalitete sastava javnih financija i bolje usmjeravanje potrošnje. Socijalna pravednost i dalje je zajednički prioritet te će se ubuduće prava Europskog stupa socijalnih prava obuhvatiti europskim semestrom. Naglašava se i važnost završetka uspostave Europe kao Ekonomske i  monetarne unije, o čemu će Komisija tijekom prosinca predložiti odgovarajući paket novih mjera u svrhu ostvarenja tog cilja.

 

Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2018.

Izvješće o mehanizmu upozoravanja (IMU)[3] je sastavni instrument europskog semestra kojim se želi spriječiti ili riješiti neravnoteže koje otežavaju normalno funkcioniranje gospodarstava država članica, Europodručja ili EU-a u cjelini te potaknuti prave političke odgovore (tzv. postupak zbog makroekonomskih neravnoteža – PMN). U IMU-u se utvrđuju države članice za koje Komisija treba provesti daljnja detaljna preispitivanja kako bi ocijenila postoje li u njima neravnoteže. Ono se temelji na ekonomskom tumačenju tablice dogovorenih vrijednosti pokazatelja. Tijekom 2018. godine Postupak detaljnog preispitivanja (tzv. IDR) će obuhvatiti 12 država članica za koje su analizom koja proizlazi iz čitanja navedene tablice utvrđene neravnoteže, a to su one iste članice u kojima su u prethodnom ciklusu izvješća o detaljnom preispitivanju također utvrđene neravnoteže (Bugarska, Cipar, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska). Od tih dvanaest država članica, dvije se trenutno nalaze u Postupku prekomjernog deficita (Francuska i Španjolska). Komisija će svoje zaključke detaljnog preispitivanja predstaviti u okviru godišnjih izvješća po državama članicama u veljači 2018 godine. U ovogodišnjem IMU-u preispituje se napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža u kontekstu gospodarskog rasta koji je snažniji od očekivanog i koji je pridonijeo u određenoj mjeri ublažavanju neravnoteža.

Usporedimo li broj prisutnih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj i 10 novijih članica EU u 2016. godini, vidljivo je da su u Mađarskoj i Latviji neravnoteže zabilježene kod četiri različita pokazatelja tzv. MIP Scoreboarda, no odstupanja od vrijednosti referentnih veličina nisu bila značajna i imaju dobre projekcije gospodarskih pokazatelja za razdoblje 2017-2019, tako da te države nisu uključene u Postupak dubinskog ispitivanja (Tablica 1). Hrvatska, Litva i Slovačka predstavljaju skupine od tri države koje su zabilježile neravnotežne vrijednosti kod tri različita pokazatelja.

Tablica 1: Vrijednosti pokazatelja makroekonomskih neravnoteža za Hrvatsku i 10 novijih članica EU za 2016.vrijednosti-pokazatelja-makroekonomskih-neravnoteza

 

Međutim, kod Hrvatske su najveća odstupanja od referentnih vrijednosti u usporedbi sa svih 10 promatranih država (kod pokazatelja neto stanja međunarodnih ulaganja, duga opće države i  trogodišnje prosječne stope nezaposlenosti), pa je stoga jedino Hrvatska uključena u Postupak dubinskog preispitivanja. U četiri države članice (Bugarska, Estonija, Rumunjska i Slovenija) zabilježene su neravnoteže kod dva različita pokazatelja, ali su zbog veličine odstupanja (i još nekih drugih čimbenika) Bugarska i Slovenija izabrane u skupinu država nad kojima će se provesti Postupak detaljnog preispitivanja. Po jedan pokazatelj neravnoteže zabilježen je u Češkoj (godišnja promjena cijena nekretnina) i Poljskoj (neto stanje međunarodnih ulaganja), no kako su odstupanja od referentnih granica i drugi potencijalni rizici relativno niski, spomenute države nisu uključene u Postupak detaljnog preispitivanja. Zanimljivo je uočiti da su u deset od jedanaest promatranih država zabilježene potencijalne neravnoteže kod pokazatelja neto stanja međunarodnih ulaganja, što ukazuje na problematiku neto odljeva kapitala iz novijih članica EU (osim Češke) i Hrvatske.

 

[1] priopćenje s tiskovne konferencije na hrvatskom jeziku dostupno je na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-4681_hr.htm
[2] dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2017-comm-690_en_0.pdf
[3] IMU za 2018. dostupan je na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/economy-finance/com-2017-771-en.pdf
najava-im10-11-2017
I’M studeni 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
najava-im10-11-2017
I’M studeni 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE

Povezani članci

No items found