ECON - EMPL, 22.06.2016.

Početna stranica | NovostiEU | Nejednakost je središnji problem gospodarskog i društvenog razvoja koja ugrožava rast te političku i gospodarski stabilnost

Fill 3 Copy 6ECON - EMPL, 22.06.2016.

Nejednakost je središnji problem gospodarskog i društvenog razvoja koja ugrožava rast te političku i gospodarski stabilnost

U utorak, 21. lipnja na zajedničkoj sjednici Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) i Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) održano je javno saslušanje o razlozima, posljedicama i rješenjima ekonomske nejednakosti u Europskoj uniji. Uvodna izlaganju održali su Mark Pearson, zamjenik direktora za zapošljavanje, radna i socijalna pitanja u OECD-u, Kate Pickett, profesorica epidemiologije na Sveučilištu u Yorku i Marc De Vos, profesor europskog i međunarodnog radnog prava na Sveučilištu u Ghentu.

U svom izlaganju, Pearson je naglasio kako su nejednakost i siromaštvo porasli od 90-ih godina te kako su se promijenile i osobe koje su siromašne, pa tako obitelji s djecom i mladi imaju najveću vjerojatnost postati siromašni. Kao uzroke nejednakosti naveo je: (1) promjene u zapošljavanju koje uključuju nestandardizirane i privremene poslove, (2) slabiju preraspodjelu javnih sredstava; (3) promjene u tehnologijama koje nagrađuju osobe s posebnim vještinama. Istaknuo je kako je za smanjenje nejednakosti važno obrazovanje, odnosno što dulji ostanak u obrazovanju, te uključivanje žena na tržište rada. Iznio je podatak kako bi se nejednakost povećala 50% više u odnosu na 1995. da žene rade i zarađuju onoliko koliko je bio slučaj 1995. Posebno je naglasio povezanost nejednakosti s gospodarskim rastom ustvrdivši kako povećanje nejednakosti za 1 bod GINI-a, smanjuje rast BDP-a za 0,12% godišnje. Istaknuo je kako rješenje vidi u četiri područja: (1) zapošljavanje; (2) veće uključivanje žena na tržište rada i smanjenje jaza u plaćama; (3) povećanje kvalitete obrazovanja i stjecanje vještina; (4) reformiranje sustava poreza i davanja s ciljem smanjenja nejednakosti.

Pickett je naglasila kako je nejednakost središnji problem gospodarskog i društvenog razvoja. Ono stvara gospodarsku nestabilnost, utječe na socijalno tkivo, zdravlje stanovništva, te na slabiju provedbu strategija usmjerenih na očuvanje okoliša. Također, nejednakost doprinosi uspostavi klasa i statusnim podjelama, uništava cijelo društvo, stvara tjeskobu i natjecanje za status. Na taj način nejednakost ne samo da utječe na siromašne, već i na one dobrostojeće jer doprinosi neuspjehu cijelog društva. Naglasila je kako se u zemljama s manjom nejednakošću dulje živi, mortalitet je niži, te je manji broj oboljenja. Također je u tim zemljama niža razina kriminala, bolji status žena i djece.

De Vos je istaknuo kako je povećanje odraz problema u gospodarstvu. Govoreći o obrazovanju kako važnom za smanjenje nejednakosti, ustvrdio je kako obrazovanje također može pridonijeti polarizaciji jer ono pruža više prilika osobama, ali ne doprinosi nužno direktno jednakosti. Također je naglasio utjecaj migracije na nejednakost pa je važno bolje i kvalitetnije kreirati migracijsku politiku u Europskoj uniji. Ustvrdio je kako je na globalnoj razini došlo do smanjenja nejednakosti među državama, navodeći kako se na Zapadu povećala nejednakost jer se proizvodnja premjestila u Kinu u kojoj je stoga porastao srednji stalež. Međutim, unatoč smanjenju nejednakosti na svjetskoj razini, mogu postojati velike razlike unutar pojedinih država.

U raspravi su se zastupnici složili kako nejednakost ugrožava rast te gospodarsku i političku stabilnost, te kako se u Europskoj uniji radi na povećanju socijalne pravednosti. Raspravljali su o ulozi posebnih preporuka po državama članicama koje bi mogle uključivati ovaj aspekt, posebno provedbu Garancije za mlade. Također su raspravljali o utjecaju migracije na nejednakost u kontekstu izbjegličke krize, na što je De Vos ustvrdio kako je važno da se migracija usmjeri prema područjima gdje postoje radna mjesta, a manje prema područjima gdje su stambene i socijalne mogućnosti bolje.

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE