ECON, 28.03.2017.

Početna stranica | NovostiEU | Maletić i Marić: “Provedba strukturnih reformi od ključnog je značaja za nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva”

Fill 3 Copy 6ECON, 28.03.2017.

Maletić i Marić: “Provedba strukturnih reformi od ključnog je značaja za nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva”

Na Odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku u ponedjeljak, 27. ožujka održan je ekonomski dijalog s hrvatskim ministrom financija Zdravkom Marićem. Ministar Marić prvi je hrvatski ministar financija koji je sudjelovao na ekonomskom dijalogu sa zastupnicima Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.

U uvodnom izlaganju ministar je istaknuo kako se Hrvatska susreće s brojnim gospodarskim izazovima i iz tog je razloga ekonomska i fiskalna politika prioritet Vlade. Govoreći o zadnje dvije godine, ministar je istaknuo kako je prošla, 2016. godina, bila posebno važna za Hrvatska. Hrvatska je napokon izašla iz dugogodišnje recesije i zabilježila rast čak i veći od predviđenog.

„Rast se prije svega temeljio na povećanju izvoza, ali značajna je bila i uloga domaće potrošnje i investicija. Usto, industrijska proizvodnja i turizam pridonijeli su pozitivnim gospodarskim rezultatima“, kazao je ministar Marić.

Govoreći o javnim financijama ministar je istaknuo kako se Hrvatska još uvijek nalazi u dvije procedure – makroekonomskih neravnoteža i prekomjernog proračunskog deficita. Unatoč pozitivnom rastu, brza i učinkovita provedba strukturnih reformi od ključnog je značaja za dugoročan oporavak hrvatskog gospodarstva.

Zastupnica Maletić sudjelovala je u dijalogu istaknuvši kako su mjere poduzete za smanjenje deficita i duga dovele do značajnih pozitivnih pomaka, međutim pred Hrvatskom je još puno izazova: „Makroekonomske neravnoteže su snažno izražene i dugoročno ukorijenjene u hrvatskom gospodarstvu. Već dvije godine za redom nalazimo se u najtežoj kategoriji. Koje glavne mjere namjeravate poduzeti kako bi se neravnoteže ublažile i hrvatsko gospodarstvo dobilo jači zamah?“.

Ministar Marić odgovorio je kako se kroz sljedećih par mjeseci očekuje izlazak iz Procedure prekomjernog deficita što je jedan od ciljeva Strategije smanjivanja duga u BDP-u koji bi do kraja ovog desetljeća trebao biti na oko 70%. Što se tiče makroekonomskih neravnoteža, postoje područja koja su veliki korisnici javnog novca i u kojima treba napraviti iskorake kako bi bili uspješni.

„Prije svega tu je javna administracija koja ne smije sama sebi biti svrha već treba biti u službi građana, zatim mirovinski i zdravstveni sustavi te obrazovanje i pravosuđe. Smatram kako je povezivanje obrazovanja s tržištem rada jedan od važnih hrvatskih potencijala. Ipak, za izlazak iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža presudno je stvaranje pozitivnog poslovnog okruženja, eliminiranje administrativnih barijera i pravna stabilnost javnim i domaćim ulagačima“, kazao je ministar Marić.

Zastupnica Maletić osvrnula se i na nedostatak povoljnih izvora financiranja za male i srednje poduzetnike. Iako je hrvatski financijski sektor stabilan, on nije otvoren prema poduzetnicima:

„Europska komisija čitavo vrijeme naglašava u svim dokumentima od dubinske analize i prognoza do preporuka da je najvažnije otvoriti izvore financiranja poduzetnicima, omogućiti im što povoljnije financiranje, posebno modernizacije poslovanja i uvođenja novih tehnologija, inovacija, istraživanja i razvoja. Međutim, takvi krediti u Hrvatskoj su limitirani i nema ih puno. Znamo za kredite HAMAG-BICRO ali za vrlo mala ulaganja. Dakle, naš financijski sektor iako stabilan i dalje nije otvoren realnom gospodarstvu. Jedan od razloga za to je i jako visok udio nenaplativih zajmova pa me zanima kakva je strategija u tom pogledu?“, upitala je zastupnica Maletić.

Ministar Marić navodi da smo krajem 2016. zabilježili pad u pogledu nenaplativih zajmova u odnosu na 2015., no u usporedbi s drugim državama članicama EU, Hrvatska i dalje ima visoku razinu nenaplativih zajmova. Ipak „usredotočili smo se na stvaranje aktivnosti i poticanje gospodarskog rasta, ali činjenica je hrvatski bankarski sektor još uvijek predominantan sektor financijske industrije i imamo 20% odnosa između kapitala i zajmova što znači da su banke jako likvidne i da stvaraju 5% BDP-a, a istodobno, ne daju rado zajmove“. Smatra da jedan od razloga zašto je to tako nedovoljan interes za preuzimanje takve vrste rizika. Mi nastojimo potaknuti veću aktivnost prema nenaplativim zajmovima kako se negativni trendovi ne bi nastavljali. Jednako tako, mogućnost korištenja EU fondova koji bi trebali biti glavni izvor financiranja u području inovacija te istraživanja i razvoja, važan je element koji utječe na povećanje gospodarskih aktivnosti, tvrdi ministar.

U daljnjoj raspravi, zastupnici su istaknuli niz izazova s kojima će se hrvatska vlada tijekom mandata morati nositi. Prvo pitanje privuklo je pažnju na sudbinu Agrokora te zašto preporuke Komisije ne ostvaruju nikakav značajan napredak. Planirane reforme glede pravosudnog sustava Hrvatske iznjedrile su kao važna stavka te isto brine li vladu nestabilnost euro područja s obzirom na izraženu želju pristupanja istome. Ministar se morao očitovati i o tome je li vlada i dalje sklona euru u okolnostima u kojima većina stanovništva ima negativan stav o uvođenju eura.

Neka od pitanja odnosila su se na problem proračuna države, niskog BDP-a te faktora koji utječu na rast BDP-a. Istaknuli su kako je i povećanje EU sredstava utjecalo na poboljšanje ekonomske situacije i gospodarski rast obzirom da navedena sredstva čine 5-10% hrvatskog BDP-a. Naglasili su da je između 2012. i 2015. Hrvatska zaostajala i još zaostaje za prosjekom EU u pogledu makroekonomskih pokazatelja. Postavilo se pitanje utječe li i u kojoj mjeri situacija u regiji na ekonomsku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj.

Nadalje, zastupnici su se osvrnuli na visoku razinu nezaposlenosti i siromaštvo kao kontinuirane prepreke s kojima se Hrvatska susreće. U tom pogledu postavilo se pitanje kako će se Hrvatska pridružiti euro području s obzirom na to da će vlada morati provesti programe štednje koji možda neće odgovarati građanima. Dodatno, zanimalo je li Hrvatska provela studiju o procjeni učinka vezano za gospodarske aktivnosti i BDP. Posljednje, postavilo se pitanje Brexita i njegovog utjecaja na ekonomsku i monetarnu Uniju.

Odgovore ministra Marića, kao i cijelu raspravu, možete pogledati OVDJE.

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE