Maletić: Prijedlog Komisije je usporavao i komplicirao kohezijsku politiku, te je kroz smanjenje sufinanciranja činio manje atraktivnom – tome se protivim

U utorak, 22. siječnja 2019. u Bruxellesu na Odboru za regionalni razvoj (REGI) održana je razmjena gledišta o novoj Uredbi o zajedničkim odredbama i budućnosti kohezijske politike s Corinom Crețu, povjerenicom za regionalnu politiku.

U uvodnom izlaganju povjerenica Cretu istaknula je važnost usvajanja Uredbe o zajedničkim odredbama koja obuhvaća sedam različitih fondova koji se provode u partnerstvu s državama članicama te koja je temeljni dokument za pokretanje pregovora o budućnosti kohezijske politike. Povjerenica je zahvalila članovima REGI odbora koji su izglasali izvješće o Uredbi o zajedničkim odredbama koja podržava politiku Europske Komisije u cilju doprinosa administrativnom pojednostavnjenju i usklađenosti te osiguravanjem sinergije među različitim fondovima.

„Kohezija je naš krajnji cilj a pojednostavljenje i fleksibilnost su sredstvo kojim ćemo doći do toga cilja. Ne možemo prihvatiti dvostruke standarde ili različita pravila za različite države članice i ne možemo prihvatiti različita pravila za različite fondove.“, istaknula je povjerenica.

Nadalje, povjerenica je istaknula važnost programiranja po pravilu 5+2 u kojem će svaka država članica imati mogućnost revizije programiranja nakon 5 godina provedbe čime se stvara dodatna fleksibilnost u trošenju sredstava i prilagođavanje stvarnim potrebama građana. Uredbom je također predviđeno pravilo N+2 što znači da države članice imaju dodatne dvije godine da apsorbiraju sredstva nakon godine u kojoj je projekt odobren, odnosno do kraja 2019. godine.

Zastupnica Maletić sudjelovala je u raspravi te istaknula kako nikako nije mogla podržati prijedloge Komisije vezano uz smanjivanje sufinanciranja, transferiranje sredstava iz kohezijske politike u centralizirane programe konkurentnosti, a posebno je naglasila da je prijedlog Komisije za programiranje 5+2 loš jer će dodatno usporiti ionako sporu provedbu u državama članicama: „Nadam se da ćete na trijalogu podržati naša stajališta vezano uz povećanje sufinanciranja i onemogućavanje prijenosa sredstava u druge programe. Programiranje 5+2 je potpuno u suprotnosti poticajima uvedenim u tekućoj perspektivi u kojoj se temeljem pravovremene i kvalitetne provedbe te postignutih rezultata može dobiti dodatna sredstva iz rezerve za uspješnost provedbe. Sada  je poruka kako je bolje ne ugovoriti što prije cijelu sedmogodišnju omotnicu i težiti tome da provedba bude gotova do kraja sedmogodišnjeg razdoblja, nego polako prvo pet godina pa nakon toga ovisno o novim izazovima krenuti u dodatno programiranje. To sigurno ne može biti cilj, cilj nam mora biti potaknuti države članice da što prije i što kvalitetnije iskoriste dodijeljena sredstva kako bi početkom novog sedmogodišnjeg razdoblja odmah bile spremne za korištenje novih sredstava.“

Zastupnica Maletić je ukazala i na činjenicu da je, iako povjerenica govori o pojednostavljivanju, broj indikatora pokazatelja uspješnosti provedbe projekata povećan na 85 sa dosadašnjih 40: „To nikako ne može biti povezano uz potrebu za boljim praćenjem rezultata politike jer broj indikatora ne znači i bolje praćenje, ali ono što sigurno znači je kompliciranje praćenja postignutih rezultata, osobito kompliciranje praćenja provedbe na razini projekata.“

Uz navedeno zastupnica je uputila kritiku na aneks 22 Uredbe o zajedničkim odredbama koji se odnosi na raspodjelu sredstava po država članicama, a koji zbog nedefiniranih konačnih iznosa u višegodišnjem proračunskom okviru nije mogao biti raspravljen u ovom trenutku. „Postupak raspodjele sredstava po državama članicama nije jasan niti se jednostavno može doći do izračuna koji je Komisija primijenila.“, istaknula je zastupnica Maletić koja je u ranijim raspravama upozoravala da Hrvatskoj ne mogu sredstva biti smanjena za 6% u odnosu na razdoblje 2014.-2020. jer nam je ta omotnica u startu zbog prijelaznog perioda ulaska u EU umanjena za 6%.

Na kraju izlaganja zastupnica Maletić pozvala je povjerenicu Crețu da aktivno sudjeluje u raspravama o drugim regulativama kojima se postavljaju uvjeti za kohezijsku politiku poput prijedloga nove regulative za poduzimanje mjera u slučaju kršenja vladavine prava. „Puno bolje rješenje bi bilo da vlada države članice u slučaju nepoštivanja vladavine prava plaća kaznu izravno u europski proračun u iznosu od 0,2% BDP-a, kako je to predviđeno u Paktu o stabilnosti i rastu u slučaju nepridržavanja zahtjevima o visini duga i deficita, jer ne smijemo dozvoliti da se blokiraju sredstava krajnjim korisnicima – mladima, poduzetnicima, poljoprivrednicima, neprofitnim organizacijama, znanstvenicima i drugima, zbog lošeg upravljanja vlade.“, kazala je zastupnica Maletić.

Raspravu je zastupnica zaključila izražavajući nadu da će se u sklopu pregovora o višegodišnjem financijskom okviru osigurati veća sredstva za kohezijsku politiku i da na kraju neće doći do smanjenja sredstava u odnosu na tekuće 2014.-2020. razdoblje.

Zastupnica je bila izvjestiteljica za mišljenje ECON-a na Uredbu o zajedničkim odredbama te se izborila za onemogućavanje blokiranja isplata sredstava državama i krajnjim korisnicima u slučaju nepridržavanja makroekonomskim uvjetima. Amandmanima se založila za onemogućavanje prijenosa sredstava kohezijske politike drugim programima posebno programu potpore za provedbu strukturnih reformi jer nema smisla u startu smanjenu kohezijsku politiku dodatno smanjivati. Zbog svih ovih manjkavosti u komisijinom prijedlogu regulative, napisala je i poseban članak „EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?“ koji je objavljen u Informativnom mjesečniku našeg Ureda u studenom 2018. (https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im_prosinac_2018). Tekst je preveden i na engleski te poslan svim kolegama u EP-u, Komisiji, Odboru regija i ostalim relevantnim institucijama i organizacijama.