Maletić: Novost u Europskom fondu za regionalni razvoj – od 2021.-2027. izdvaja se 2,4 milijarde eura za razvoj pametnih sela, a ukupno 13,7 milijardi eura za razvoj ruralnih područja

Na Odboru za regionalni razvoj, 14. veljače 2018. u Strasbourgu, usvojeno je izvješće o prijedlogu Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu.

Dobre vijesti za sela: projekti razvoja sela financirat će se od 2021. značajnije i iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a ne samo iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Po prvi put obvezno  izdvajanje za sela i to minimalno 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj, od toga za razvoj pametnih sela 17,5 % odnosno 2,4 milijarde eura

Amandmanima na prijedlog Europske komisije koje smo danas na REGI odboru usvojili uveli smo potpunu novost – najmanje 5 % ukupnih EFRR sredstava u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje se razvojnim projektima u ruralnim područjima koja imaju prirodne, geografske ili demografske poteškoće. Od navedenog iznosa, najmanje 17,5 % (što je na ukupnoj razini EU-a 2,4 milijarde eura) pripada ruralnim područjima i zajednicama za provedbu Pakta o pametnim selima za razvoj projekata pametnih sela.

U pametnim selima razvoj se utvrđuje zajedno sa stanovništvom, mladima, neprofitnim organizacijama, poduzetnicima, poljoprivrednicima. Podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, ekonomiju dijeljenja (poput zajedničke uporabe poljoprivrednih strojeva), kružnu ekonomiju, digitalne platforme koje mogu zamijeniti osnovne usluge (e-zdravlje, e-uprava…), širokopojasni internet, korištenje obnovljivih izvora energije, dopunske djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu i sl.

Više o primjerima uspješnih pametnih sela, mogućnostima financiranja i europskim politikama za razvoj ruralnih područja možete pročitati u posebnom izdanju Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić koji se nalazi ovdje.

Sredstva za razvoj gradova povećavaju se sa dosadašnjih 5 % na 10 % proračuna Europskog fonda za regionalni razvoj

S ciljem održivog razvoja urbanog područja predložili smo da se najmanje 10 % sredstava EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim tehničke pomoći, dodjeljuje za održivi urbani razvoj u obliku posebnog tematskog cilja, lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, integriranih teritorijalnih ulaganja ili nekog drugog teritorijalnog alata.

Proširuju se i tematska područja EFRR-a

Amandmanima na prijedlog Europske komisije proširili smo tematska područja koja su prihvatljiva za financiranje iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, poput kružne ekonomije, društvenih inovacija, tranzicije na industriju 4.0, financiranja sportske infrastrukture, socijalne infrastrukture u urbanim područjima, zelene infrastrukture u urbanom okruženju, uključujući urbanu mobilnost s niskim emisijama i zaštitu prirodne baštine, te aktivnosti promicanja vrsta prijevoza na alternativna goriva i održive multimodalne urbane mobilnosti.

Daje se veća fleksibilnost regijama za raspodjelu sredstava po prioritetima, odnosno smanjuju se postoci obvezne raspodjele na tematski prioritet 1 i 2

U području tematske koncentracije predložili smo da se temelji na trima kategorijama regija prema visini BDP-a po stanovniku u odnosu na prosjek EU-a za razliku od prijedloga Komisije u kojem se koncentracija raspoređuje na države članice koje se razvrstavaju prema omjeru bruto nacionalnog dohotka. Sukladno tome predložili smo da razvijenije regije (iznad 100 % prosječnog BDP-a EU-a) moraju dodijeliti barem 50 % svojih sredstava iz EFRR-a za potpore vezane uz inovacije, digitalno gospodarstvo i male i srednje poduzetnike te najmanje 30 % za zeleno, kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Tranzicijske regije (između 75% i 100% prosječnog BDP-a EU-a) moraju dodijeliti najmanje 40 % svojih sredstava iz EFRR-a za potpore vezane uz inovacije, digitalno gospodarstvo i MSP-ove te najmanje 30 % za zeleno, kružno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika. Manje razvijene regije – one do 75 % prosječnog BDP-a EU-a, a to je cijela Hrvatska osim grada Zagreba, trebaju dodijeliti najmanje 30 % svojih sredstava za navedena dva prioriteta.