ERASMUS +, 28.03.2019.

Početna stranica | NovostiEU | Maletić: Novi Erasmus+ – tri puta više sredstava, tri puta više prilika, tri puta više razloga za uključiti se i naučiti raditi na projektima Erasmusa

Fill 3 Copy 6ERASMUS +, 28.03.2019.

Maletić: Novi Erasmus+ – tri puta više sredstava, tri puta više prilika, tri puta više razloga za uključiti se i naučiti raditi na projektima Erasmusa

Na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu u četvrtak 28. ožujka održana je rasprava na temu nove regulative za „Erasmus – program Unije za obrazovanje, trening, mlade i sport“ na kojoj je sudjelovala i zastupnica Maletić.

Zastupnica je ambasador EP-a za program Erasmus+ u Hrvatskoj te je održala brojne edukacije, konferencije i pripremila materijale u kojima približava mladima, profesorima i sportašima mogućnosti koje imaju za financiranje projekata iz programa Erasmus. Posljednja konferencija organizirana je upravo uoči rasprave u Europskom parlamentu, 22. ožujka u Zagrebu, te je u nastavku dan pregled poruka s konferencije koje održavaju stanje provedbe Erasmusa u Hrvatskoj i daju pregled mogućnosti koje se ovaraju u sljedećem razdoblju.

„Zadali smo vrlo ambiciozan cilj – stvaranje europskog područja obrazovanja do 2025. Nije riječ samo o priznavanju kvalifikacija i diploma u cijeloj EU nego i o razmjeni znanja i najnovijih spoznaja kako bi oni manje razvijeni, koji zaostaju u razvoju, mogli postizati razvojne skokove, a ne stalno korak po korak učiti ispočetka i sporo napredovati ponavljajući iskustva drugih. Zato moramo biti ambiciozni i u dodjeli sredstava, i zato tražimo tri puta veći proračun za Erasmus.“, istaknula je u raspravi zastupnica Maletić.

 Konferencija: ERASMUS+ nakon 2020.: Što nas očekuje?

Konferencija na temu „ERASMUS+ nakon 2020.: Što nas očekuje?“, održana je u organizaciji zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, u petak 22. ožujka 2019., pred više od 120 sudionika u hotelu International u Zagrebu. Konferencija je organizirana tjedan prije rasprave i glasovanja o novoj regulativi za Erasmus+ koji će se održati na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu, u četvrtak 28. ožujka 2019. „Ovo je naš doprinos i potpora raspravi u Europskom parlamentu kojim želimo dati podršku trostrukom povećanju sredstava za program Erasmus+ jer je razmjena najnovijih znanja, rezultata istraživanja i tehnologija ključna za brži razvoj manje razvijenih država članica“, istaknula je uvodno zastupnica Maletić.

Zastupnica je predstavila novi prijedlog programa Erasmus+ 2021. – 2027. za koji se iznos sredstava u odnosu na sadašnju perspektivu 2014. – 2020., prema prijedlogu Europske komisije, udvostručuje, odnosno s dosadašnjih 13,7 milijardi eura povećava se na 26,4 milijardi eura, a Europski parlament predložio je i znatno veće povećanje na 41,1 milijardu eura. Korist od novog programa imat će više od 12 milijuna ljudi, što je čak tri puta više u odnosu na dosadašnji program (4 milijuna ljudi) te, sukladno tome, Parlament predlaže da se i proračun poveća tri puta.

Novi program Erasmus+ i dalje će obuhvaćati škole, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih, sport i mlade, a glavni ciljevi su:

1.stvaranje europskog područja obrazovanja do 2025.

2.osnaživanje mladih i promicanje europskog identiteta politikama povezanim s mladima, obrazovanjem i kulturom.

„Stvaranje europskog područja obrazovanja do 2025. vrlo je ambiciozan i važan cilj kojim se želi omogućiti priznavanje kvalifikacija i diploma u cijelom EU-u kako bi mladi mogli potpuno slobodno birati gdje će ići u školu i/ili na fakultet, bez straha da im stečeno zvanje i diploma neće biti priznati u matičnoj ili nekim drugim državama članicama. Usto, europsko područje obrazovanja znači i razmjenu istraživača i rezultata istraživanja, upravljanje podacima i potpune otvorenosti podataka svima kako bismo lakše nadograđivali znanja i otkrića, a ne ponavljali istraživanja koja su već negdje ranije provedena. Ovaj cilj ključan je za postizanje bržeg zajedničkog razvoja svih država članica, osobito onih manje razvijenih. Upravo zato važno je sva raspoloživa sredstva, ne samo Erasmus, usmjeriti ispunjavanju ovog cilja. Ispunjavanjem drugog cilja želi se riješiti veliki izazov s kojim se Europa suočava, a koji je započeo s Brexitom. Ljudi se u državama članicama premalo identificiraju s Europskom unijom ili imaju strah da će identificiranjem s EU-om izgubiti vlastiti nacionalni identitet i suverenitet. Nove generacije rođene su sa slobodama Europske unije i uzimaju ih zdravo za gotovo, nemaju osjećaja da su slobodno kretanje, razmjena znanja i dobara privilegija koju uživaju zbog EU-a. Zato se lako dogodi Brexit, ali vidimo kako Britanci, sada kada su osvijestili prednosti EU-a, nisu sretni s tom odlukom. Zbog toga se mlade želi što više uključiti u procese razmjene znanja o vrijednostima i važnosti Europske unije“, objasnila je zastupnica Maletić važnost i sadržaj glavnih ciljeva programa Erasmus.

Naglasak u novom programu Erasmus+ bit će na promicanju tema usmjerenih budućnosti poput energije iz obnovljivih izvora, klimatskih promjena, ekološkog inženjerstva, umjetne inteligencije ili dizajna. Poseban naglasak stavit će se na cjeloživotno obrazovanje odraslih i učenje stranih jezika, a po prvi put financirat će se i razmjene sportskih trenera i osoblja.

Inicijativa Interrail pokrenuta 2018., čiji je cilj potaknuti mlade ljude, posebice one s niskim primanjima, da istraže kontinent i europski identitet, nastavlja se u novom razdoblju sa znatno većim proračunom od 700 milijuna eura, pod nazivom DiscoverEU. Tijekom 2018. gotovo 30.000 mladih osvojilo je putne karte – Interrail tickets, a sljedeći krug prijava trajat će od 2. do 16. svibnja 2019. Više informacija može se pronaći na poveznici http://www.youdiscover.eu/.

Nakon predavanja zastupnice, predstavljeni su primjeri dobre prakse. Marina Karavanić, ravnateljica dječjeg vrtića Petar Pan, Vladimir Šoštarić iz Gospodarske škole Čakovec i Sonja Zentner Pilinsky, koordinatorica za Erasmus na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu predstavili su projekte provedene u svojim ustanovama i iznijeli svoja iskustva. Poručili su sudionicima kako svaka ustanova projekte mora osmišljavati prema svojim potrebama i da taj put nije i ne može biti lagan, ali se trud isplati jer su na kraju obogaćeni međunarodnim iskustvom i novim znanjima, partnerstvima i prijateljstvima, što je neprocjenjiva vrijednost.

Dječji vrtić Petar Pan od 2014. do danas proveo je šest projekata u vrijednosti od 1.002.851,95 kuna, od kojih su trenutno tri aktivna, a kao najznačajniji projekt ravnateljica Marina Karavanić izdvojila je onaj pod nazivom „Smile“. Taj projekt emocionalnih kompetencija ostvaren je u suradnji s partnerskim državama Velikom Britanijom, Španjolskom, Italijom i Rumunjskom, a djeca u najmlađoj dobi imala su priliku upoznati svoje vršnjake u tim državama preko video kanala.

Vladimir Šoštarić predstavio je sudionicima s kakvim se poteškoćama suočavao u pripremi i provođenju projekata prije 2014., odnosno prije programa Erasmus+ te koliko je taj program pomogao njihovoj školi i otvorio im mogućnosti za prekograničnu suradnju i razmjenu. Gospodarska škola Čakovec želi do 2020. svakom svom učeniku omogućiti sudjelovanje u programu Erasmus+, a najviše projekata suradnje i razmjene ostvaruju sa školama iz susjedne Slovenije.

„Važno je imati strategiju i ciljeve koje želite postići. Projekti moraju proizlaziti iz vaših potreba, a nikako nije dobro prijavljivati projekt samo zato što je otvoren natječaj na nekom području i sredstva su dostupna“, naglasio je g. Šoštarić predstavljajući ovaj, zaista izniman, uspjeh jedne škole koja je dosad provela osam projekata ukupne vrijednosti 7.420.461 kunu.

Sonja Zentner Pilinsky istaknula je kako je program Erasmus+ inkubator za ostale međunarodne projekte i početna točka internacionalizacije Tehničkog veleučilišta Zagreb. Tijekom sudjelovanja u programu povećao se broj partnerskih ustanova (što je s nekima rezultiralo i potpisivanjem ugovora o suradnji), porastao je broj dolaznih nastavnika te se izjednačio broj dolaznih i odlaznih studenata. Proveli su sedam projekata od kojih je pet aktivnih, dok su dva završena imala ukupnu vrijednost 4.091.483,51 kunu.

„Želimo da ovi primjeri vrtića, škole i veleučilišta budu inspiracija i motivacija drugima o tome što se sve može napraviti i promijeniti zahvaljujući vlastitom znanju i entuzijazmu. Vrijedi se uključiti, prijavite svoje projekte već sad, u travnju i listopadu. Ako ne prođete na natječaju, bit ćete bogatiji za novo iskustvo i spremniji za natječaje od 2021. koji će biti puno veći, s tri puta više prilika za sve“, istaknula je zastupnica Maletić koja je s ostalim sudionicima konferencije dijelila oduševljenje ovim primjerima malih ustanova koje su napravile mnogo – provele više od 20 projekata i povukle 12.514.796,50 kuna.

Asistent zastupnice Maletić, Alen Halilović, predstavio je otvorene natječaje u sklopu Poziva na dostavu projektnih prijedloga za program Erasmus+ za 2019. Do kraja godine na raspolaganju su još dva roka za dostavu projektnih prijedloga, 30. travnja i 1. listopada, na koja se mogu prijaviti projekti razmjena mladih i mobilnost osoba koje rade s mladima (Ključna aktivnost 1), strateška partnerstva u području mladih (Ključna aktivnost 2) i projekti u okviru dijaloga s mladima (Ključna aktivnost 3). Rok za dostavu projektnih projekata za sportske aktivnosti (suradnička partnerstva, mala suradnička partnerstva, neprofitna europska sportska događanja) otvoren je do 4. travnja. Detaljne upute o podnošenju prijava dostupne su u Vodiču kroz program Erasmus+ na hrvatskom.

Na kraju je održan dijalog sa sudionicima konferencije na kojem su, uz zastupnicu Maletić, sudjelovali ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU-a Antonija Gladović, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu dr. phil. Branka Roščić, Vladimir Šoštarić iz Gospodarske škole Čakovec te suautor knjige Priprema, pozor, Erasmus+ Alen Halilović u ulozi moderatora.

„Mi stojimo svima na usluzi i pomoći ćemo svakome s projektnim prijedlozima kako bismo ih unaprijedili. Javite nam se već u početku planiranja, trudite se i nemojte odustati odmah na početku. Iskustva koja steknete nastavite primjenjivati u svim idućim projektima i sigurna sam da rezultati neće izostati“, poručila je Antonija Gladović svim zainteresiranima u uključivanje u program Erasmus+.

„To zaista zahtijeva mnogo vremena i odricanja, a isplati li se trud i rad ovisi od osobe do osobe i mislim da je to nedostatak Hrvatske. Vidjeli smo da se sredstva značajno povećavaju, no, nažalost, mislim da nama nedostaje ljudskih kapaciteta, odnosno osoba koje će iznijeti sve te projekte kako bismo iskoristili sva ta povećana sredstva“, komentirao je Vladimir Šoštarić veliki trud i rad koji je potrebno uložiti te slobodno vrijeme koje se mora žrtvovati za projekte Erasmus+.

Branka Roščić prošli tjedan organizirala je drugi Erasmus+ međunarodni tjedan Sveučilišta u Zagrebu te se osvrnula na iskustva i rezultate tog događaja.

„Glavni cilj tog našeg događaja bio je organizirati program radionica s osobama koje nisu u Europskoj uniji. Time im želimo prenijeti naša znanja i iskustva jer smo mi na isti način učili od drugih država članica prije našeg pristupanja EU-u. Popratni efekt je stvaranje dodatne vrijednosti u obrazovanju kako kod nas, tako i kod njih, a osim toga, takvi događaji doprinose očuvanju hrvatskog jezika i kulture.“

 

Nakon kratkih odgovora panelista započeo je dijalog s publikom, a sudionike konferencije zanimalo je na koji način profesori u školama odabiru učenike za sudjelovanje u projektima.

„Radimo tablicu vrednovanja koja je transparentna i jednaka za sve. U prvom redu želimo poticati učenike koji imaju manje financijskih mogućnosti, ali i nagraditi one koji svojim ponašanjem i vladanjem pružaju ostalima dobar primjer. Takav sustav odabira dobra je motivacija učenicima, ali i njihovim roditeljima da već tijekom srednjoškolskog obrazovanja steknu međunarodno iskustvo“, komentirao je Vladimir Šoštarić.

Pojedini sudionici istaknuli su kako se među studentima smanjuje interes za sudjelovanjem u programu Erasmus+, ponajprije zbog gubitka godine u obrazovanju, a i nedostatnih sredstava za troškove studiranja u posebno razvijenijim državama članicama te poreznih problema s primljenim stipendijama.

„Svjesni smo da su hrvatski i europski programi razmjene, nažalost, u većini slučajeva nekompatibilni i da dosta ovisi o priznavanju matičnog fakulteta studenta njegovih ECTS bodova stečenih tijekom razmjene. Moraju se sklopiti sporazumi o razmjeni studenata koji neće našim studentima oduzeti godinu u obrazovanju jer se često događa da su studenti u nemogućnosti otići na vanjski studij bez pomaka na matičnom hrvatskom fakultetu. Isto tako, smatram da je imperativ staviti stručnu praksu u sastavni dio diplome jer je ona nužna za svakog studenta za stjecanje praktičnih znanja tijekom studija“, naglasila je Branka Roščić.

„Osim ovog pitanja, na strani naših sveučilišta postoje i čimbenici koji ovise o samom studentu. Često se događa da studenti sami biraju kolegije na razmjeni jer su im zanimljivi, a onda se kasnije ispostavi da im matični fakultet ne može priznati te bodove jer taj kolegij nije povezan s njihovim studijem“, napomenula je Antonija Gladović.

„Do ove godine problem su predstavljala i porezna rješenja jer su roditelji gubili poreznu olakšicu zbog toga što su studenti primili novčana sredstva kao stipendiju odnosno naknadu troškova u razmjeni. Često se događalo da roditelj izgubi više novaca nego što ih je student dobio. Ta apsurdna situacija je uklonjena i to više roditeljima neće biti prepreka za poreznu olakšicu“, odgovorila je zastupnica Maletić.

Sudionike je zanimalo i koja je poruka programa za nacionalnu razinu, što moramo učiniti da bismo bili uspješniji?

„Kvalitetno i dobro sudjelovanje u europskim programima ovisi o promjenama koje ćemo imati u sustavu administracije, od uvođenja nagrađivanja i motiviranja ljudi za rad na projektima do dobrog mentoriranja agencija koje su nadležne za provedbu. Moramo modernizirati načine na koje prenosimo informacije i znanje građanima, objaviti što više radionica i edukacija preko interneta i obuhvatiti sve zainteresirane škole, fakultete, mlade i sve ostale preko on-line konferencija i radionica. Postoji i problem u provedbi programa jer korisnici ne mogu dobiti odgovor na pitanje što i kako napraviti. Institucije izbjegavaju ulogu mentora jer se boje preuzeti odgovornost u slučaju nepravilnosti. To moramo promijeniti i preuzeti rizik, voditi korisnike kroz provedbu projekata, a ako je nepravilnost nastala zbog nerazumijevanja nekog propisa, to je cijena procesa učenja koju moramo platiti, ali ne na račun korisnika, nego iz proračuna“, poručila je zastupnica Maletić.

„Program Erasmus+ postaje sve zanimljiviji studentima, profesorima, fakultetima, školama i dječjim vrtićima te sportašima i sportskim klubovima. Prilika će nakon 2020. biti tri puta više i zato je važno uključiti se sad, vježbati se prijavljivanjem projektnih prijedloga na natječaje koji se otvaraju tijekom 2019. i 2020., to je najbolja priprema za novo razdoblje“, istaknula je za kraj zastupnica Maletić i pozvala sve da se uz knjigu Priprema, pozor, Erasmus+, koriste i materijalima koje je pripremila i objavila na www.ivana-maletic.com povodom pet godina Republike Hrvatske u EU-u. Tema jedne od brošura jesu mogućnosti i financiranje projekata mladih (https://issuu.com/ivanamaletic/docs/mladi_u_eu), te je obrađen i program Erasmus+ sa zanimljivim primjerima projekata iz kojih se najbolje uči što se i kako može prijaviti, a tema druge, koja može biti korisna sudionicima konferencije, je #mojeuprojekt (https://issuu.com/ivanamaletic/docs/moj_eu_projekt) u kojoj je objašnjen proces pripreme projekata i popunjavanja prijavnih obrazaca te kasnije provedbe.

Prezentacije s konferencije “Erasmus+ nakon 2020.: Što nas očekuje?” možete pronaći na slijedećim linkovima:

 

play

Video

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE

Povezani članci

No items found