EUROPSKA KOMISIJA, 08.03.2018.

Početna stranica | NovostiEU | Maletić: “Hrabro prođimo „dolinom političke smrti“ koja vodi u rast i prosperitet”

Fill 3 Copy 6EUROPSKA KOMISIJA, 08.03.2018.

Maletić: “Hrabro prođimo „dolinom političke smrti“ koja vodi u rast i prosperitet”

Pročitajte što nam poručuje Komisija nakon analize provedbe preporuka i reformi tijekom 2017., koje reforme moramo hitno provesti, što je „dolina političke smrti“ i kako europski fondovi mogu pomoći da se postigne rast.

Zimski paket Europskog semestra 2018 s osvrtom na ocjenu gospodarskog stanja u Hrvatskoj

Europska komisija objavila je 7.3.2018. svoju godišnju analizu ekonomskog i socijalnog stanja u državama članicama EU, uključujući napredak u provedbi preporuka po državama članicama i ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža. Komisija je objavila Komunikaciju[1] u kojoj se osvrće na ukupno postignuti napredak u provedbi preporuka i mjera poduzetih u svrhu otklanjanja potencijalnih makroekonomskih neravnoteža, kao i rezultata provedenih postupaka detaljnog preispitivanja nad pojedinim državama članicama temeljem kojih su ažurirane informacije o kategorizaciji država članica u okviru Postupka makroekonomskih neravnoteža.

Objavljeno je i 27 pojedinačnih Izvješća po državama članicama (za sve države članice osim za Grčku, u kojoj se provodi program potpore stabilnosti). Za 12 država članica odabranih za postupak detaljnog preispitivanja u studenome prošle godine, pojedinačna izvješća uključuju ocjenu mogućih makroekonomskih neravnoteža. Za razliku od prethodnog ciklusa Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2017. kada je u proces Detaljnog preispitivanja bilo uključeno devetnaest država članica, u ciklusu Izvješća o mehanizmu upozoravanja za 2018. dvanaest je država članica određeno za uključivanje u proces Detaljnog preispitivanja. To su Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska.

Od tih dvanaest država članica,  Komisija je zaključila da Slovenija više ne bilježi makroekonomske neravnoteže u smislu Postupka u slučaju prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. U osam država članica potvrđeno je postojanje neravnoteža (Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Nizozemska, Portugal i Švedska), a u preostale tri potvrđeno je postojanje prekomjernih neravnoteža (Hrvatska, Italija i Cipar).

U odnosu na prethodni postupak iz 2017. godine, povećan je za jedan broj država članica koje nisu bile uopće obuhvaćene Postupkom Detaljnog preispitivanja, broj država koje nemaju utvrđene neravnoteže nakon provedenog postupka ostao je nepromijenjen, broj država koje bilježe neravnoteže je povećan sa 6 na 8, ali je zato broj država koje bilježe prekomjerne neravnoteže smanjen sa 6 na 3, a među te tri države nalazi se i Hrvatska (Tablica 1).

Tablica 1: Sažetak Odluka o klasifikaciji država članica u okviru Postupka Detaljnog preispitivanja u 2017. i 2018. godini

Kategorije postupka zbog makroekonomskih neravnoteža 2017 2018
Države članice koje nisu uključene u Detaljna preispitivanja BE, CZ, DK, EE, LV, LT, LU, HU, MT, AT, PL, RO, SK, UK (14) BE, CZ, DK, EE, FI, LV, LT, LU, HU, MT, AT, PL, RO, SK, UK (15)
1. Nema utvrđenih neravnoteža FI (1) SI (1)
2. Neravnoteže DE, IE, ES, NL, SI, SE (6) BG, DE, IE, ES, FR, NL, PT, SE

 

3. Prekomjerne neravnoteže BG, FR, HR, IT, PT, CY (6) HR, IT, CY (3)
4. Postupak zbog prekomjernih neravnoteža (PPN/EIP)

 

Izvor: Komunikacija, str. 6.
Hrvatska, Cipar i Italija identificirane su kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, kao rezultat kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, Komisija navodi da postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj.Izvor: Komunikacija, str. 6.

U daljnjem tijeku Europskog semestra, očekuje se rasprava Vijeća o Komisijinim izvješćima po državama članicama i rezultatima dubinskih preispitivanja. Komisija će zatim održati bilateralne sastanke s državama članicama na kojima će se raspravljati o izvješću za dotičnu državu članicu. Potpredsjednici Komisije i povjerenici posjetit će države članice i sastati se s predstavnicima vlade i nacionalnog parlamenta, socijalnim partnerima i drugim reformskim dionicima. Spomenuta Izvješća predstavljaju polaznu osnovu Komisiji za raspravu s državama članicama o izboru njihovih nacionalnih politika prije nego što u travnju dostave Komisiji svoje nacionalne programe reformi i konvergencije, temeljem kojih će Komisija izraditi Preporuke po državama članicama (tzv. CSR) koje će biti usmjerene na ključne gospodarske i socijalne prioritete u svakoj državi članici.

 

Analiza stanja u Hrvatskoj

Izvješće za Hrvatsku 2018. s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (u daljnjem tekstu: Izvješće) Komisija je objavila 07.03.2018.[2]

U početnom dijelu Sažetka dokumenta Komisija konstatira da je u Hrvatskoj tijekom 2017. nastavljen gospodarski rast (koji traje već četvrtu godinu). Kako se u Hrvatskoj smanjuje broj radno aktivnih stanovnika, Komisija procjenjuje da će potencijal budućeg gospodarskog rasta ovisiti o kapacitetima za provedbu gospodarskih reformi, što bi trebalo omogućiti brži rast produktivnosti, veće sudjelovanje na tržištu rada i stvaranje okruženja za privlačenje novih investicija. Potrošnja stanovništva glavni je pokretač rasta u uvjetima ponovnog porasta plaća, povećanja zaposlenosti i visokog pouzdanja potrošača. Investicije se oporavljaju, ali sporije od očekivanog. Daljnji rast se očekuje i u 2018. i 2019. godini, ali po nešto nižim stopama u odnosu na 2017.  I investicije bi se trebale oporaviti u 2018. i 2019., što dobrim dijelom ovisi i o neizvjesnosti oko restrukturiranja Agrokora i povlačenju sredstava iz EU fondova. Javni i privatni dug se smanjuju, a tečaj domaće valute blago aprecira.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u provedbi specifičnih preporuka s kraja Europskog semestra 2017. Pravni okvir za jačanje fiskalnog okvira još nije usvojen, a odgođeno je i uvođenje poreza na nekretnine. Iako su učinjeni neki koraci u svrhu racionalizacije zdravstvenog sustava, dugovi zdravstvenog sustava su i dalje nastavili rasti. Planirane mjere za reformu sustava socijalne skrbi su sužene u obuhvatu, a reforma mirovinskog sustava je ponovno odgođena. Aktivne mjere za zapošljavanje niskoobrazovanih i dugotrajno nezaposlenih na tržištu rada slabo se koriste, a reforme obrazovnog sustava i sustava javne uprave i dalje su na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim najavama.

Određena poboljšanja zabilježena su na području olakšanja poslovanja, gdje su smanjeni i/ili uklonjeni određeni administrativni i parafiskalni nameti. Napredak je ostvaren i kod prodaje manjinskih udjela u državnim poduzećima i stavljanja u funkciju državne imovine, a zaostaci u sudstvu su blago smanjeni.

Donesene su i mjere u svrhu smanjenja visoke razine nenaplativih kredita, a nad HBOR-om je proveden pregled kvalitete imovine čiji rezultati još nisu objavljeni.

Zaključno, Komisija smatra da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale.

Reforme koje je potrebno hitno provesti

Europska komisija od samog početka ulaska Republike Hrvatske u proces praćenja kroz Europski semestar, a to je od 2014., konstatira kako se preporuke ne provode te da izostaje realizacija reformi utvrđenih u  Nacionalnom programu. Neophodno je odmah krenuti s reformom javne uprave koja znači definiranje poslovnih procedura i procesa, reorganiziranje kroz ukidanje preklapanja, kvalitetnu raspodjelu posla i utvrđivanje jasnih podjela prava i odgovornosti. Samo na tim temeljima može se uvesti objektivan i motivirajući sustav nagrađivanja službenika. Restrukturiranje javnih poduzeća i upravljanje državnom imovinom još je jedna od reformi koja ne smije čekati. Uz to, uvođenje kriterija praćenja uspješnosti i usporedbe lokalnih jedinica u radu i napredovanju ključni su elementi za povećanje efikasnosti i ubrzanje rada lokalnih razina. Reforma pravosuđa, ubrzanje i rješavanje neriješenih pitanja, digitalno povezivanje, osiguranje ujednačene prakse, edukacija sudaca i pravosudnih službenika, racionalizacija mreže sudova ključna je ne samo za stvaranje povoljnog poslovnog okruženja nego i za borbu protiv korupcije te napredak cijelog društva. Bez modernizacije sustava obrazovanja, znanosti, istraživanja i razvoja nemoguć je opstanak i to u srednjem roku. Neophodna je potpuna prilagodba potrebama poslodavaca, uz istovremeni razvoj tehnološki naprednih industrija, inovativnih malih i srednjih poduzetnika, digitalizaciju poslovanja kako bi poslovi za koje se mladi obrazuju bili visoko kvalitetni i dobro plaćeni. Stavljanje u funkciju neobrađenog zemljišta, navodnjavanje te snažna administrativna i financijska potpora razvoju poljoprivrede kroz obiteljska poljoprivredna gospodarstva jedan je od najvažnijih zadataka jer nema razvijene ekonomije bez obrađenog svakog dijela zemlje. Uz sve to uređenje i reorganizacija zdravstvenog, mirovinskog sustava, socijalnih naknada, izgradnja fleksibilnog tržišta rada u kojem je osiguran brzi pronalazak posla i dalje su veliki izazovi na koje je potrebno hitno odgovoriti. Pred Hrvatskom je puno posla. Reforme nisu jednostavne, ali treba hrabro i odlučno proći „dolinom političke smrti“ koja zahvaljujući EU fondovima odnosno kvalitetnim investicijama može biti znatno smanjena i proces generiranja snažnog rasta koji će se osjetiti na poboljšanju kvalitete života svih ljudi u Hrvatskoj ubrzan kako je to prikazano na grafu u nastavku.

 

 

Grafikon 1: Efekt strukturnih reformi na bogatstvo naroda

graf-dolina-fb

 

Iz grafikona se vidi da bez provedbe reformi tijekom vremena društvo siromaši i podržava se kontinuirano nazadovanje gospodarstva (crna linija). Korištenje EU fondova, ako se ne provode reforme, samo odgađa odnosno usporava neizbježan pad i siromašenje (plava linija). Crvena linija pokazuje kako uz provedbu reformi dolazi na početku do pada u razvijenosti i bogatstvu međutim nakon par godina slijedi zaokret i država izlazi iz poteškoća te započinje s rastom koji donosi značajan društveni prosperitet i skok u bogatstvu naroda (crvena linija). Zahvaljujući korištenju EU fondova odnosno provedbi kvalitetnih investicija vrijeme pada i siromašenja koje se naziva „dolina politične smrti (Valley of Political Death)“ se skraćuje (iscrtkana crvena linija) i reforme vrlo brzo počinju donositi rezultate vidljive u svakodnevnom životu građana.

Ovo je jasna poruka da se ohrabrimo i što prije uhvatimo u koštac s neizbježnim. Nema stajanja na mjestu. Moramo se mijenjati, modernizirati, pratiti trendove, u potpunosti pojednostavniti administraciju, ukloniti sve prepreke poduzetnicima, na prvo mjesto staviti proizvođače, inovatore, izvoznike i tako zajedničkim snagama preokrenuti trend kontinuiranog zaostajanja u brzo sustizanje i prestizanje ostalih država. Samo to je način osiguranja ostanka naših ljudi u Hrvatskoj i privlačenja talenata iz drugih država.

 

 

[1] Dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-report-communication_en.pdf

[2] dostupno na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-report-croatia-en.pdf

IM časopis rujan 2018.png
I’M rujan 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
IM časopis rujan 2018.png
I’M rujan 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE