ECON, 27.11.2018

Početna stranica | NovostiEU | Draghi: „Sve je više nebankarskih ulagača na komercijalnom tržištu nekretnina, što uz pozitivne efekte nosi i rizike kojima trebamo upravljati“

Fill 3 Copy 6ECON, 27.11.2018

Draghi: „Sve je više nebankarskih ulagača na komercijalnom tržištu nekretnina, što uz pozitivne efekte nosi i rizike kojima trebamo upravljati“

Na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku 27. studenog održana je javna rasprava s predsjednikom Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), Marijem Draghijem, na kojoj se Draghi usmjerio na dvije teme koje se odnose na posljednja istraživanja ESRB-a o stanju na komercijalnom tržištu nekretnina te na prijedloge ESRB-a za makroprudencijalne alate za sektor osiguranja.

Vezano za komercijalno tržište nekretnina, Draghi je istaknuo da, iako su banke i dalje važan izvor financiranja komercijalnih nekretnina u većini država članica EU-a, nebankarski i međunarodni ulagači igraju veću ulogu na ovom tržištu nego prije krize te su sada osiguravajuća društva, mirovinski i investicijski fondovi najveći držatelji obveznica komercijalnih nekretnina.

Objasnio je kako sve veći udio prekograničnog i nebankarskog financiranja komercijalnih nekretnina ima neke pozitivne aspekte. Konkretno, ovim se stvara potencijal za povećanje ukupnog dijeljenja rizika budući da se svi gubici od komercijalnih nekretnina mogu širiti među brojnim entitetima i državama. Nadalje, u slučaju problema u domaćem financijskom sektoru, pristup stranim bankama i drugim institucijama osigurava alternativne izvore financiranja, a sposobnost privlačenja priljeva kapitala u takvim vremenima može, skratiti vrijeme pada i potaknuti oporavak.

Međutim, Draghi je naglasio kako ovakvi trendovi, s druge strane, mogu otvoriti nove kanale za šokove komercijalnih nekretnina koji će se preliti na financijski sektor i realno gospodarstvo. Naime, neke od nebankovnih institucija, poput otvorenih investicijskih fondova za nekretnine, mogu se suočiti s pritiscima otkupa koji mogu dovesti do korekcija cijena nekretnina, ako su institucije prisiljene brzo prodati svoju imovinu. Osim toga, prisutnost stranih investitora također može povećati rizik od brzih korekcija cijena, budući da oni mogu odjednom odlučiti ukloniti svoja uložena sredstava, ako izgledi za prinos postanu povoljniji negdje drugdje, ako dođe do tržišne nesigurnosti ili ako se uključe u regulatornu arbitražu.

Draghi je zaključno na ovu temu naveo kako makroprudencijalne vlasti koje se žele riješiti ranjivosti vezane uz komercijalne nekretnine imaju različite instrumente na raspolaganju, iako su one koncentrirane samo na bankarski sektor. Do sada je provedeno samo nekoliko tih alata, pri čemu je najčešće primijenjena mjera povećanje pondera rizika za izloženosti komercijalnim nekretninama. No, rastuća uloga nebankovnog sektora u financiranju komercijalnih nekretnina potvrđuje potrebu razvijanja odgovarajućih makroprudencijalnih alata koji ciljaju sve dijelove financijskog sustava te će ESRB nastaviti raditi na razvoju makroprudencijalne politike izvan bankovnog sektora.

Vezano za drugu temu – makroprudencijalne alate za sektor osiguranja, Draghi je istaknuo kako ESRB vjeruje da bi vlasti trebale imati odgovarajući makroprudencijalni instrument koji bi im bio na raspolaganju za ciljanje sustavnih rizika u osiguranju, gledajući izvan pojedinih institucija. U tom smislu, vlasti bi trebale biti u mogućnosti nametnuti tržišna povećanja kapitala i ograničenja za dividende. To bi im omogućilo poboljšanje otpornosti osiguravatelja u slučaju nepovoljnih kretanja na tržištu. Takva povećanja kapitala mogu ciljati određene entitete i / ili aktivnosti.

Nadalje, naglasio je kako se ne može isključiti da bi moglo doći do slučajeva kada osiguranici žele prekinuti svoja osiguranja u velikom broju, čime se stvaraju likvidonosni pritisci na osiguravatelje. Vlasti bi trebale biti u mogućnosti zaštititi financijska tržišta i vlasnike polica osiguranja od štetnog utjecaja takvog iznimnog slučaja za osiguravatelje, a jedan od načina kako to onemogućiti bi bio i privremeno sprječavanje osiguranika da prekinu ugovore.

Osim toga, Draghi je naveo kako bi makroprudencijalni alat za osiguravatelje trebao uključivati i vremenski promjenjive anticikličke kapitalne zahtjeve. Takvi zahtjevi mogli bi smanjiti poticaj za prodaju imovine snižavanjem kapitalnih zahtjeva tijekom usporavanja, a s druge strane, mogli bi također spriječiti jačanje sektorskih ranjivosti povećanjem kapitalnih zahtjeva tijekom uspona.

Na kraju Draghi je zaključio kako pred ESRB-om predstoji još puno posla kako bi kalibrirao sve navedene instrumente, s ciljem da ti instrumenti budu uključeni prilikom izmjena postojećih propisa koji reguliraju sektor osiguranja.

im2
I’M veljača 2019.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
im2
I’M veljača 2019.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE

Povezani članci

No items found