ECON, 16.02.2016.

Početna stranica | NovostiEU | Draghi: “Važan je sadržaj proračuna i razvojni potencijal”

Fill 3 Copy 6ECON, 16.02.2016.

Draghi: “Važan je sadržaj proračuna i razvojni potencijal”

U ponedjeljak, 15. veljače u Bruxellesu na Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku održan je monetarni dijalog s Mariom Draghijem, predsjednikom Europske središnje banke. Mario Draghi govorio je o najnovijim izazovima na svjetskim financijskim tržištima i njihovom utjecaju na gospodarstvo Europske unije te o mjerama koje će Europska središnja banka poduzeti kako bi ih otklonila.

U svom uvodnom izlaganju, Draghi se osvrnuo na najnovija gospodarska kretanja na svjetskoj razini, komentirajući kako se stope rasta država u razvoju smanjuju, dok se one u razvijenijim državama ubrzavaju. Osvrnuo se i na volatilnost tržišta, posebice onih koji su podložni brzim promjena. Zbog tih naglih promjena, cijene nekih dionica znatno su pale, utječući pritom i na imovinu bankarskog sustava. Nadalje, komentirajući stanje bankarskog sustava u EU, naglasio je kako pojedine banke, zbog takvih promjena posluju znatno ispod svoje vrijednosti što očito utječe na njihovu aktivu. Pad bankovne aktive povezan je i s percepcijom da banke moraju više prilagoditi svoje poslovne modele novom okruženju (slabiji gospodarski rast i niske kamatne stope) te osnaživanju regulatornog okvira koji je uspostavljen od početka krize. Naglasio je kako je regulatorni okvir pomogao u učvršćivanju ne samo pojedinih institucija, već i u jačanju cijelog financijskog sustava. Zahvaljujući elementima koje je predložio Bazelski odbor za nadzor banaka ostvarena je, među ostalim, bolja kapitalna pokrivenost te se smanjila izloženost kreditnim rizicima. Ovi elementi omogućili su regulatornu sigurnost za stabilni bankarski sektor s održivim poslovnim modelom.

Mario Draghi se osvrnuo i na gospodarsku situaciju u eurozoni. Naglasio je kako je situacija bitno drugačija nego 2012. Istaknuo je kako su najvažnije banke u eurozoni bitno ojačale svoje pozicije, pritom misleći na osnaživanje njihovih kapitalnih pozicija: najvažnije institucije su povećale svoj CET1 s 9 posto na 13 posto što ih čini otpornijima na šokove. Naglasio je kako se neće tražiti dodatni kapitalni zahtjevi za banke, što će omogućiti bankama da bolje planiraju svoje aktivnosti, omogućujući bolje financiranje realnog gospodarstva unutar zadanog regulatornog okvira. Međutim, istaknuo je kako u eurozoni i dalje postoje brojni izazovi, prije svega misleći na neizvjesnosti restrukturiranja pojedinih banaka, pogotovo u državama članicama koje su bile najviše pogođene financijskom krizom, te koje imaju visoke razine nenaplativih zajmova. Naglasio je kako su ti nenaplativi zajmovi identificirani u sveobuhvatni procjenama te je zbog toga uspostavljena bliža suradnja s nacionalnim regulatornim tijelima s ciljem postupnog smanjenja razine takvih zajmovi u narednih nekoliko godina.

Vezano za gospodarski oporavak eurozone, Draghi je ustvrdio kako se oporavak odvija umjerenim tempom, te ga podupiru mjere monetarne politike ESB-a te niske cijene energenata. Istaknuo je kako je razina investicija i dalje niska, budući da su prisutni razni geopolitički rizici te turbulencije na svjetskim financijskim tržištima uz usporavanje brzorastućih gospodarstava, poput Kine. Kako bi se smanjio prijenos tih rizika na eurozonu, Draghi je naglasio kako je potrebno jače djelovanje drugih politika, naglasivši kako je ESB već dala velik doprinos u jačanju eurozone. Najavio je i da će, ako bude potrebno, ESB poduzeti daljnje korake, što će biti tema rasprave sastanka Upravnog vijeća ESB-a u ožujku. Naglasio je kako će se razmatrati utjecaj uvezene niske inflacije na domaće cijene i plaće te očekivana inflacija. U svjetlu posljednjih financijskih previranja, analizirat će se stanje monetarnog impulsa ESB-a (QE).. U slučaju da budu uočeni rizici u jednom od ova dva pitanja, ESB će poduzeti odlučne mjere. Pozvao je na jaču provedbu mjera fiskalne politike te na smanjenje poreznog opterećenja u poticanju oporavka i otklanjanju rizika, te poticanju investicija i jačanju konkurentnosti gospodarstva.

Na kraju svog izlaganja Draghi se osvrnuo na nedavnu objavu Ugovora o neto financijskoj imovini (engl. Agreement of Net Financial Assets, ANFA) ESB-a i središnjih banaka država eurozone. Naglasio je kako objava ovih dokumenata ima za cilj veću transparentnost rada ESB-a i središnjih banaka država članica te nesmetano, odnosno neovisno provođenje ciljeva i mjera monetarne politike ESB-a.

U raspravi zastupnike je najviše zanimala uloga ESB o pregovorima o ostanku Ujedinjenog Kraljevstva u Europskoj uniji, najavama o ukidanju novčanica od 500 eura te u kojoj mjeri nova pravila fleksibilnosti unutar Pakta o stabilnosti i rastu mogu potpomoći monetarnu politiku ESB-a. Mario Draghi je naglasio kako ESB ne sudjeluje u pregovorima s Ujedinjenim Kraljevstvom, već da u njima sudjeluju države članice. Međutim, naglasio je kako ESB ima stav po pitanju dva vrlo bitna aspekta. Prvo, naglasio je kako je potrebno dalje raditi na produbljivanju ekonomske i monetarne unije, te drugo, na zaštiti i jačanju jedinstvenog tržišta Europske unije. Istaknuo je kako ishod pregovora može učvrstiti poziciju Ujedinjenog Kraljevstava unutar EU, na obostranu korist. Što se tiče najava o povlačenju novčanica od 500 eura, Draghi je istaknuo da nije riječ o ograničavanju novca, već da se sagledavaju mjere koje bi suzbile korištenje te novčanice u kriminalne svrhe, što je rastući problem posljednjih godina. Naposljetku, komentirajući fleksibilnost unutar Pakta o stabilnosti i rastu, Dragi je naglasio kako je sadržaj proračuna važniji od visine duga i deficita, pritom misleći na porezno rasterećenje te jačanje investicija i rashoda usmjerenih na rast, a koji će ojačati gospodarski oporavak i potaknuti novo zapošljavanje. Ustvrdio je da fiskalna politika treba biti blago ekspanzivna, što je slučaj i sada, kako bi se stvorio sinergijski učinak s mjerama monetarne politike. Međutim, istovremeno je nužno poštovati pravila Pakta o stabilnosti i rastu, što znači da bi države članice koje imaju fiskalnog prostora trebale ga i iskoristiti, dok one koje ga nemaju trebaju nastaviti s fiskalnom konsolidacijom.

 

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE