ECON, 25.09.2017.

Početna stranica | NovostiEU | Draghi: „Još uvijek potreban značajan stupanj monetarnog olakšavanja kako bi se postigla stabilnost cijena“

Fill 3 Copy 6ECON, 25.09.2017.

Draghi: „Još uvijek potreban značajan stupanj monetarnog olakšavanja kako bi se postigla stabilnost cijena“

Na odboru za Ekonomsku i monetarnu politiku (ECON) održan je monetarni dijalog s predsjednikom Europske središnje banke (ECB) Marijem Draghijem o utjecaju mjera monetarne politike na aktualne gospodarske izglede. Na zahtjev odbora posebno se usredotočio na dvije teme vezane uz monetarnu politiku ECB-a, program kupnje obveznica korporativnog sektora (CSPP) te provedbu monetarne politike u cijeloj eurozoni.

U uvodnom izlaganju Draghi se prvo osvrnuo na izglede gospodarstva i inflacije. Realni rast BDP-a bio je bolji od očekivanog u prvoj polovici 2017., kada je u drugom tromjesečju zabilježen rast od 2,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Gospodarstvo eurozone sada bilježi rast u 17 uzastopnih tromjesečja, a najnovije informacije upućuju na nastavak zamaha u predstojećem razdoblju. U tijeku je oporavak potaknut isključivo domaćom potražnjom, a stanje na tržištu rada značajno je poboljšano. Stopa nezaposlenosti pala je na najnižu razinu u osam godina. Broj zaposlenih u eurozoni porastao je za gotovo 7 milijuna od sredine 2013. godine. Ovakva kretanja, zajedno s rastućim dohotkom kućanstava, podupiru izglede za privatnu potrošnju. Nadalje, ulaganja se poboljšavaju, potaknuta vrlo povoljnim uvjetima financiranja.

Istaknuo je kako će se, prema makroekonomskim prognozama Europske središnje banke, gospodarska ekspanzija nastaviti sa stopama rasta iznad potencijala tijekom projekcijskog horizonta. Očekuje se da će se godišnji realni BDP povećati za 2,2% u 2017., za 1,8% u 2018. i za 1,7% u 2019. Rizici oko perspektive rasta eurozone široko su uravnoteženi. Istodobno, i dalje postoje negativni rizici, uglavnom vezani uz globalne čimbenike i kretanja na deviznim tržištima.

Očekuje se da će se stopa inflacije, koja je u kolovozu iznosila 1,5%, privremeno smanjivati prema kraju godine, uglavnom zbog kretanja cijena energije. Nakon toga, očekuje se umjeren rast cijena do 1,5% u 2019., prema prognozama ECB-a.

„Sveukupno, uvjereni smo da će inflacija konačno krenuti prema razinama u skladu s našim ciljem inflacije, ali također znamo da je još uvijek potreban značajan stupanj monetarnog olakšavanja kako bi se materijalizirao put prema gore. Štoviše, još uvijek vidimo neke neizvjesnosti s obzirom na izglede srednjoročne inflacije. Najznačajnije, nedavna kolebljivost tečaja predstavlja izvor nesigurnosti koji zahtijeva praćenje s obzirom na njegove moguće implikacije na srednjoročne izglede za stabilnost cijena“, istaknuo je Draghi.

U skladu s tim, do kraja godine donijet će se odluka o ponovnom usmjeravanju instrumenata monetarne politike kako bi se osigurala potpora koju gospodarstvo eurozone još treba kako bi se osigurao prijelaz na novu uravnoteženu putanju rasta koju karakteriziraju uvjeti stabilnosti cijena.

Draghi se posebno osvrnuo na rezultate programa kupnje obveznica korporativnog sektora (CSPP) koji je doveo do izravnog smanjenja troškova financiranja nefinancijskih poduzeća na tržištu. Do sada je kupljeno gotovo 110 milijardi eura korporativnih obveznica od oko 200 izdavatelja, u 20 zemalja, u svim sektorima.

Istaknuo je kako je ovaj program doveo do povoljnog poticaja za kreditne uvjete za mala i srednja poduzeća. Kako sve više korporacija traži tržišno financiranje, s obzirom na atraktivne uvjete financiranja koji prevladavaju na tržištu kapitala, bankama je ostala veće sposobnosti pružanja kredita manjim poduzećima koja su više ograničena u pogledu pristupa izvorima financiranja. Slijedom toga su kamatne stope na kredite nefinancijskim poduzećima male vrijednosti smanjene za oko 50 baznih bodova od pokretanja CSPP-a. Time je CSPP pridonio ukupnom monetarnom poticaju koji je potreban kako bi se stopa inflacije vratila ciljanim razinama.

Govoreći o provođenju monetarne politike u eurozoni, naglasio je kako je poticajni učinak svih mjera monetarne politike na uvjete financiranja očit u svim poduzećima bez obzira na njihovu veličinu. Također je vidljiv u svim sektorima i zemljama eurozone. Takve nestandardne mjere politike ECB-a bile su vrlo učinkovite u pružanju podrške uvjetima financiranja tvrtki i kućanstava diljem eurozone, no ne bi smjeli zaboraviti na situaciju koja je bila prisutna na vrhuncu krize. Primjerice, institucionalne slabosti, strukturne slabosti i prekomjerno izlaganje riziku doprinijeli su negativnoj povratnoj vezi između država i banaka u nekim zemljama, što je značajno narušilo monetarni sustav.

„Dok se ciklička prilagodba odvija, još uvijek postoje strukturni problemi koja sprječavaju održivu gospodarsku konvergenciju. U godinama koje dolaze, potreban je veći stupanj održive konvergencije i pojačana elastičnost kako bi se postigla funkcionalnija Ekonomska i monetarna unija. To zahtijeva, s jedne strane, akcijske mjere nacionalnih vlada usmjerenih na otključavanje proizvodnog potencijala gospodarstava, a s druge strane, potrebni su daljnji odlučni koraci kako bi gospodarsko upravljanje Ekonomske i monetarne unije uistinu odgovaralo svrsi“, zaključio je Draghi.

Odgovarajući na pitanja zastupnika, Draghi je ponovio koji su glavni ciljevi politike ECB-a u nadolazećem razdoblju te je istaknuo kako će se na sljedećoj sjednici Upravljačkog odbora ECB-a u listopadu odlučiti o daljnjim mjerama monetarne politike koje su potrebne kako bi se ostvario mandat centralne banke, a to je stabilnost cijena i dovođenje stope inflacije na razinu blizu 2%.

Kao odgovor na pitanje zastupnika odbora o tome namjerava li ECB izdati regulatorni okvir ili zabraniti korištenje kripto valuta, Draghi je pojasnio kako njegova institucija nema ovlasti regulirati ovo područje te da ECB još nije raspravljao o mogućem utjecaju kripto valuta na monetarni sustav i gospodarstvo. Primarna zabrinutost za ECB koja je povezana s kripto valutama i digitalnim inovacijama općenito je sigurnost kibernetičkog sustava, naglasivši kako je zaštita od cyber rizika od ključne važnosti za dnevni red ECB-a.

Govoreći o Junckerovom govoru pred Europskim parlamentom, odnosno mogućem ubrzanju procesa ulaska država članica u eurozonu, naglasio je kako bi sve države članice, izuzev Danske i UK trebale uvesti euro nakon što ispune uvjete, a o tome konačnu odluku donosi EK i Vijeće uzimajući u obzir mišljenje ECB-a koje će se temeljiti na kriterijima konvergencije.

lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE

Povezani članci

No items found