POSLOVNI TJEDAN, 16.04.2018.

Početna stranica | Maletić: Uz povoljne kredite i garancije EFSU-a, važno je osigurati financiranje startup-ovima i prezaduženim poduzetnicima s održivim poslovnim planovima

Fill 3 Copy 6POSLOVNI TJEDAN, 16.04.2018.

Maletić: Uz povoljne kredite i garancije EFSU-a, važno je osigurati financiranje startup-ovima i prezaduženim poduzetnicima s održivim poslovnim planovima

U ponedjeljak, 16. travnja 2018., u radijskoj emisiji Poslovni tjedan gostovale su zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić i predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Tamara Perko. Tema emisije bila je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i drugi izvori financiranja EU-a dostupni poduzetnicima, znanstvenicima i lokalnim jedinicama.

Zastupnica Ivana Maletić odmah je na početku istaknula kako se EFSU u mnogočemu razlikuje od „klasičnih“ EU fondova unutar Kohezijske politike (tu spadaju Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond). Osnovna je razlika u tome što se za sredstva EFSU-a nositelji projekata ne prijavljuju putem natječaja ili poziva, pri čemu ostvaruju bespovratna sredstva za projekte, već je riječ o garancijama za visokorizične projekte koji nisu pogodni za financiranje putem redovitih bankarskih kredita i drugih sličnih uobičajenih instrumenata financiranja. Druga razliku u odnosu na EU fondove jest ta da je EFSU jednako na raspolaganju svim državama članicama, i ne postoje geografske ili kakve druge kvote na temelju kojih se sredstva dodjeljuju. Države članice same su odgovorne za pripremanje takvih projekata koji će biti dovoljno kvalitetni da im se dodijele garancije iz Fonda u konkurenciji s projektima iz ostalih država članica. Dakle, nema tzv. omotnice sredstava za svaku državu već tko pripremi kvalitetan projekt pogodan za financiranje, dobiva garanciju.

Činjenica je da je dosad na razini EU-a, u apsolutnom iznosu, čak 88,5% sredstava iz EFSU-a dodijeljeno za projekte u 15 starijih i najrazvijenijih država članica (EU-15). Uzevši udio EFSU sredstava u BDP-u pojedinih država članica, taj se poredak, naravno, mijenja, te su, očekivano, neke od država članica EU-13 bolje pozicionirane. Tri su elementa ključ za dobivanje sredstava iz EFSU-a: 1) bitno je dobro pripremiti i strukturirati projekte, pa zatim utvrditi listu projekata na koje se poziva investitore; 2) dobro promovirati te projekte i učiniti ih vidljivima većem broju investitora; i naposljetku 3) uspostaviti pa promovirati dobru poslovnu klimu i uređen i stabilan sustav u koji nije toliko riskantno ulagati. Za posljednje je bitna provedba strukturnih reformi. Za reforme je vrlo važno, kao što je na Konferenciji „Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice“ održanoj u Zagrebu istaknuo potpredsjednik Europske komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, Jyrki Katainen, da se provode kada zemlja bilježi pozitivan gospodarski rast. Učinak reformi koje se provode tijekom krize, a koja će u narednim godinama neminovno doći, znatno je slabiji u odnosu na efekte koji se postižu s reformama provedenim tijekom rasta.

Kada je riječ o Republici Hrvatskoj i korištenju sredstava EFSU-a, puno je mjesta za poboljšanje naše pozicije. Dosad je u Hrvatskoj realizirano ukupno 219 milijuna eura, a neki od projekata koje u tom smislu valja istaknuti su razvoj istarske rivijere (Valamar Riviera d.d.) i projekt razvoja i obnove zračne luke Dubrovnik. Međutim, važno je da sada nakon nekoliko velikih uspješnih infrastrukturnih projekata garancije za svoje projekte ostvare i mali i srednji poduzetnici (MSP). Tako je, primjerice, razvijen posebni okvir, odnosno platforma za male poduzetnike koji sada mogu aplicirati za garancije EFSU-a i povoljne kredite s kamatnim stopama od 1 do 3% od Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG-BICRO) i drugih domaćih institucija koje su u to uključene. Prema udjelu sredstava EFSU-a u BDP-u države, Republika Hrvatska je na dobrom 13. mjestu, ali ima dosta prostora za dodatno korištenje ovih sredstava, posebno uzimajući u obzir velike potrebe naših poduzetnika, kroz investicijske platfome za razvoj pojedinih industrija.

Povjerenje u poslovno okruženje najbitnija je stavka za poticanje ulaganja, i na tome treba raditi. Investitori traže sigurne luke, a zaobilaze one koje nose prevelik rizik. Zato je važno izgraditi stabilno poslovno okruženje, brzo i efikasno pravosuđe i javnu administraciju te, kako je već rečeno, sastaviti listu kvalitetnih projekata za koje se traže investitori i tu listu dobro ispromovirati (primjerice, na poslovnim sajmovima koji se održavaju diljem svijeta, ne samo u Europi).

Zastupnica je istaknula kako je jedan od najvećih problema koji joj poduzetnici ističu u razgovorima o financiranju iz EU fondova taj što banke ne žele financirati startup poduzeća, dakle poduzeća koja su tek na početku svog poslovnog puta, koja samim time imaju i minuse na računima zbog konstantnih ulaganja, a još su bez prihoda koji bi te troškove pokrili. U Hrvatskoj je i veliki broj prezaduženih poduzetnika koji teško vraćaju ranije uzete vrlo nepovoljne kredite, a sada im se otvaraju nove poslovne prilike, imaju narudžbe, ali ne mogu dobiti nova sredstava za proširenje poslovanja i modernizaciju tehnologije i poslovnih procesa. Upravo zato je potrebno prvo realizirati financijske instrumente za njih kako bi u drugom koraku bilo poduzetnika koji će koristiti klasične instrumente namijenjene onim uspješnima bez minusa u financijskim izvještajima.

Na pitanje voditeljice Elijane Čandrlić o stanju provedbe reformi kod nas i procjeni mogućnosti da postanemo privlačno tržište za ulagače, zastupnica Maletić istaknula je kako su vidljivi pozitivni pomaci. Tako smo npr. 2015. došli u poziciju da nam zbog neprovođenja reformi i brzorastućeg duga Europska komisija kao najnovijoj državi članici zaprijeti kaznenim odredbama i blokiranjem EU fondova. To sigurno nije išlo u prilog pozicioniranju Republike Hrvatske kao sigurnog i poželjnog odredišta za investiranje. Međutim tijekom 2016. i 2017. uspjeli smo izaći iz postupka prekomjernog duga i deficita u okviru Europskog semestra, a također smo na putu izlaska i iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Dakle, rad u posljednje dvije godine je vidljiv i prepoznat, došlo je i do pozitivnih pomaka u ocjeni kreditnog rejtinga, ali teško je nadoknaditi sve zaostatke iz prethodnih razdoblja u samo jednu ili dvije godine. Pred Vladom je sad važan izazov provedbe strukturnih reformi, okretanja poduzetnicima, izvoznicima, ulagačima te na tim temeljima stvaranja novih radnih mjesta koja će biti dobro plaćena. Samo tako možemo početi zadržati mlade u Hrvatskoj i privlačiti talente iz drugih država. Hrvatska mora odrediti kojim putem želi ići i u kojim sektorima želi biti najjača, a onda u tome smjeru reformirati i postojeći obrazovni sustav, znanost i istraživanja.

Na pitanje voditeljice Čandrlić o tome u kojim je sektorima Hrvatska jaka osim turizma i energetike koji se najviše spominju pa je na tim područjima i najviše zainteresiranih ulagača, zastupnica Maletić je istaknula kako potencijal za rast imamo u brojnim tradicionalnim industrijama koje ne smijemo samo odbaciti već inovacijama promijeniti i bolje pozicionirati. Tako kroz nove tehnologije i znanja treba vratiti atraktivnost i privlačnost poljoprivredi, drvnoj, tekstilnoj, metaloprerađivačkoj, farmaceutskoj industriji, treba ih modernizirati i prilagoditi potrebama tržišta. Hrvatska mora sama upravljati svojim razvojem. Mi bi trebali odlučivati u kojim sektorima želimo strane investicije i transfer znanja i tehnologija, a u kojima ne, odnosno što potičemo, a što ne. U tome nam u velikoj mjeri mogu pomoći EU fondovi. Izvori financiranja nisu problem, nikada na tržištu nije bilo više i to vrlo povoljnih izvora financiranja uz dostupna bespovratna sredstva.

Kada je u pitanju EFSU, ali i korištenje bilo kojeg financijskog instrumenta, jedan od problema s kojima se poduzetnici susreću odmah na početku jest priprema projekta. Zastupnica je sve poduzetnike uputila na EIB i Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova u Hrvatskoj koje je kontakt točka za ostvarivanje tehničke pomoći za pripremu projekata u Hrvatskoj, na temelju sporazuma potpisanog početkom 2018. s EIB-om o pružanju savjetodavnih usluga hrvatskim javnim i privatnim poduzećima u svrhu identificiranja, pripreme i razvijanja investicijskih projekata. Zainteresirana javna i privatna poduzeća mogu se obratiti Europskom savjetodavnom centru za ulaganja podnošenjem zahtjeva za savjetodavnu podršku preko internetskog portala Centra – http://eiah.eib.org/find-support/index. Nakon podnošenja zahtjeva djelatnici Centra procjenjuju potrebu za pružanjem savjetodavne podrške te pristupaju definiranju modela suradnje i potpisivanje ugovora. Kod javnih projekata tehnička pomoć za pripremu projekata je besplatna,, a za projekte poduzetnika se plaća, u iznosu od 30% od ukupnih troškova pripreme projekta.

U Republici Hrvatskoj postoji pozitivan trend u korištenju sredstava EU-a, i u tome smjeru treba nastaviti. „Važno bi bilo da poduzetnici s jednog mjesta mogu dobiti informaciju za koji je izvor financiranja projekt koji imaju najpogodniji. Često zbog nedostatka informacija o mogućnostima financiranja odustaju ili dobiju povratni odgovor da se projekt ne može financirati iz nekog izvora, a ne i uputu da je prihvatljiv za nešto drugo, i to moramo promijeniti. Treba nam aktivna administracija koja je na usluzi poduzetnicima i pomaže im snaći se u mogućnostima financiranja i iskoristiti što više“, zaključila je zastupnica Maletić.

Predsjednica Uprave HBOR-a, Tamara Perko, prvo je podsjetila kako je HBOR 2015. određen za nacionalnu instituciju nadležnu za EFSU u Republici Hrvatskoj. Od tada pa do danas HBOR je proveo mnogo različitih aktivnosti u svrhu povećanja iskorištenosti EFSU sredstava i podupiranja investicija u Hrvatskoj. Posljednji projekt koji je HBOR, zajedno s EIB-om, podupro jest projekt razvoja istarske rivijere. To je ujedno i projekt koji predstavlja prvu transakciju koju EIB u Republici Hrvatskoj zaključuje s kompanijom iz privatnog sektora, a u kojoj se koristi podrška proračunskog jamstva EU-a putem EFSU-a. Isto tako je za istaknuti i projekt HEP-a d.o.o pod nazivom EL TO ZAGREB i projekt KBC-a Rijeka, koji trenutno uživa usluge besplatne tehničke pomoći za pripremu i strukturiranje projekta u sklopu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja. Također, prošle je godine predstavljen financijski instrument vezan uz energetsku učinkovitosti i obnovu javnih zgrada (zgrada ministarstava, škola, bolnica i sl.), a kojim se dobivaju bespovratna sredstva (tzv. grant-ovi) i kredit od HBOR-a po kamati od 0,1 do 0,5%. Kolika će biti kamata ovisi isključivo o tome u kojoj se zoni projekt realizira (tako je, primjerice, kamata smanjuje ako riječ o projektu koji se provodi na nekom od otoka te je najniža i iznosi 0,1%.).

HBOR je uspio realizirati 100 milijuna eura po kamati i naknadi od 0%, te sad u suradnji s tri komercijalne banke (Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb i Erste&SteierMärkische bankom) nudi srednjim i malim poduzetnicima kredite po kamatama od 1 do 2%, bez naknada, a s vrlo konkurentnim rokovima otplate do 12 godina i počekom 2 godine (s izuzetkom turističkog sektora gdje je taj rok 17 godina, a poček može biti i do 4 godine).

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko naglasila je kako je za MSP-ove danas najlakše ostvariti sredstva putem kredite za rast i razvoj u komercijalnim bankama, i to im se uglavnom preporuča. Za projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova, za preostali dio sredstava koja poduzetnici moraju osigrati sami HBOR ima u ponudi povoljne kredite s kamatom do 2%, te tako poduzetnici mogu vrlo povoljno zaokružiti financijsku konstrukciju cijelog projekta.

Nadalje, Tamara Perko istaknula je kako zaduženi startup-ovi o kojima je govorila i zastupnica Maletić nisu pogodni za financiranje putem klasičnog bankarskog kredita. Banke nastupaju s financijskom podrškom tek kada je startup već stabilan i nema minusa u njegovom prošlogodišnjom poslovanju. Na tržištu nam nedostaju fondovi venture kapitala i equity fodnovi koji bi podržali restrukturiranje prezaduženih poduzeća i novonastala poduzeća. Upravo je prošli tjedan postignut dogovor s Europskim investicijskim fondom (EIF) i stiže nam prvi venture capital fond koji će tijekom ove godine u provedbu. Danas je u Republici Hrvatskoj interes veći za equity nego za startup-ove, jer je kod equity-ja riječ o već uhodanim poduzećima koja dobro posluju i koja su već ostvarila mnoge važne kontakte, ali imaju problema s financiranjem postojećih zaduženja, a takvih je puno više od startup-ova te će do kraja godine biti dostupan i equity fond uz potporu EIB-a.

Na pitanje o interesu poduzetnika za financijskim instrumentima i dovoljnom broju projekata kojima će se povući sva ta dostupna sredstva gđa. Perko je istaknula kako su čest problem nerealni projekti ili neuredno ili nepostojeće vođenje evidencija o poslovanju i sklopljenim poslovima.

Predsjednica Uprave HBOR-a zaključno je napomenula kako su pripremljeni i instrumenti za povoljne kredite za poljoprivrednike koji će ovaj tjedan biti predstavljeni javnosti. Ove godine će biti pripremljena još dva nova financijska instrumenta preko HBOR-a, jedan za lokalne jedinice i projekte ulaganja u javnu rasvjetu, a drugi za fizičke i pravne osobe za projekte energetske učinkovitosti stambenih zgrada, kuća i drugih objekata u privatnom vlasništvu.

Cijelu emisiju možete poslušati na: http://radio.hrt.hr/prvi-program/aod/poslovni-tjedan/251688/.

screen-shot-2018-07-25-at-12-50-57
I’M srpanj 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
screen-shot-2018-07-25-at-12-50-57
I’M srpanj 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE