PAMETNA SPECIJALIZACIJA, 10.11.2017.

Početna stranica | Maletić: „Pametna specijalizacija mora biti rezultat zajedničkog prepoznavanja potencijala po kojima jesmo ili možemo biti posebni“

Fill 3 Copy 6PAMETNA SPECIJALIZACIJA, 10.11.2017.

Maletić: „Pametna specijalizacija mora biti rezultat zajedničkog prepoznavanja potencijala po kojima jesmo ili možemo biti posebni“

Zastupnica Ivana Maletić održala je u petak, 10. studenog 2017. na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti predavanje na temu „Strategije pametne specijalizacije – sadašnjost i budućnost opsežnog eksperimenta EU politika.“ Nakon predavanja održan je okrugli stol na temu budućnosti EU pametne specijalizacije na kojem su uz zastupnicu Maletić sudjelovali dr.sc. Božena Krce Miočić , Šime Erlić, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove grada Zadra,  Marina Dujmović Vuković, pročelnica Upravnog za poslove župana Zadarske županije, Vedrana Kevrić, ravnateljica INOVAcija- Ustanove za razvoj kompetencija, inovacija i specijalizacije Zadarske županije te studenti Sveučilišta u  Zadru Šime Lugović i Inga Jurin uz moderatoricu Ivanu  Zrilić.

U uvodnom dijelu zastupnica Maletić istaknula je kako su koncept Strategija pametne specijalizacije (S3) koji je vrlo brzo integriran u novu kohezijsku politiku Europske unije za razdoblje 2014.-2020. razvili Foray, David, Hall i Van Ark za skupinu stručnjaka na visokoj razini Znanje za rast (2009.-2010.)

Pametno se specijalizirati znači na temelju analiza resursa te preferencija i interesa građana i poduzetnika utvrditi područja na kojima možemo temeljiti svoj dugoročan i održiv rast i razvoj. Odluku o prioritetima odnosno područjima specijalizacije potrebno je donijeti po principu partnerstva i pristupom „odozdo prema gore“ jer su građani, poduzetnici, poljoprivrednici, mladi, neprofitne organizacije i ostali segmentni društva ti koji najbolje poznaju potencijale područja u kojem žive, a u prioritetima se moraju reflektirati njihova znanja, interesi i sposobnosti.

U kontekstu pametne specijalizacije regije se moraju usmjeriti na nekoliko područja ili ciljeva, umjesto raspršenih ulaganja s ograničenim obuhvatom što se u praksi pokazalo rasipnim i neučinkovitim. Odabir prioriteta treba biti rezultat kolektivnog promišljanja o budućnosti regije: „Važno je da regije ne biraju sektore npr. turizam, poljoprivredno-prehrambeni sektor, energetiku kao prioritete nego inovativne načine preobrazbe sektora ili načine uspostave novih sektora po kojima će postati prepoznatljivi i lideri. Cilj S3 je utvrđivanje i provedba aktivnosti kojima se moderniziramo, transformiramo i zahvaljujući tome radimo iskorak i jačamo određenu djelatnost“, istaknula je zastupnica Maletić nakon čega je navela nekoliko primjera dobre prakse: u Sjevernom Portugalu nije kao prioritet odabrana industrija obuće nego razvoj fleksibilnih proizvodnih tehnologija i novih poslovnih modela za industriju obuće, na Kreti nije kao prioritet definiran turizam nego razvoj digitalnih proizvoda i usluga u svrhu promicanja povijesnog i kulturnog naslijeđa, a u Regiji Skåne nije odabrana drvna industrija nego razvoj biološkog gospodarenja šumama. „Dakle, prioritiziraju se procesi, a ne strukture“, naglasila je zastupnica Maletić.

„Preduvjet za korištenje prvog i trećeg tematskog cilja kohezijske politike je upravo pametna specijalizacija odnosno donošenje Strategije pametne specijalizacije. Prvi prioritet je u potpunosti posvećen istraživanju razvoja i inovacijama i tu imamo na raspolaganju 680 milijuna eura, a kada se tome još pridodaju sredstva sufinanciranja poduzetnika i lokalnih jedinica dolazimo do zaista značajnog iznosa od preko milijardu eura ulaganja kojim se inovativni i istraživački kapaciteti u Hrvatskoj mogu značajno pojačati“, istaknula je zastupnica Maletić. Pametne specijalizacije važne su za svaku regiju. Za slabije razvijene i tranzicijske regije, S3 nije zamjena za postojeće politike usmjerene na poboljšanje sustava već je dodatna opcija koja se preporučuje regijama: usmjerenje na manji broj ciljeva pokazat će da je regija sposobna iskoristiti svoje prednosti. S druge strane, pametna specijalizacija je dobra za napredne regije gdje je potreba za usmjeravanjem manje naglašena, ali je potrebna identifikacija transformativnih aktivnosti koje dovode do jačanja strukturnih promjena.

Zastupnica Maletić je istaknula da je Strategija pametne specijalizacije rađena za Republiku Hrvatsku u cjelini, a ne na razini NUTS 2 regija, a u Strategiji su kao prioritetna područja i podpodručja utvrđeni: 1. Zdravlje i kvaliteta života u što spadaju farmaceutika, bio-farmaceutika i proizvodnja medicinske opreme i uređaja, zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike te nutricionizam, 2. Energija i održivi okoliš u što spadaju energetske tehnologije, sustavi i opreme, ekološki prihvatljive tehnologije, oprema i novi materijali, 3. Promet i mobilnost u što spadaju proizvodnja dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti za cestovna i željeznička vozila, ekološki prihvatljiva prometna rješenja te inteligentni trasportni sustavi i logistika, 4. Sigurnost- u što spadaju kibernetička sigurnost, obrambene tehnologije i prozvodi dvojne namjene te program protuminskog djelovanja i 5. Hrana i bioekonomija u što spadaju održiva proizvodnja i prerada hrane te održiva proizvodnja i prerada drva.

Glavna poruka pametnih specijalizacija jest obvezan zajednički rad istraživačkih institucija i fakulteta s poduzetnicima uz potporu i suradnju lokalnih jedinica i ministarstava. Zajednički rad svih sudionika za postizanje izvrsnosti i veće konkurentnosti u svim sektorima. Prvi rezultati pokazali su da su priprema i provedba S3 predstavljali novi izazov za vlade i javne službe, ali sam proces pripreme S3  značio je učenje u praksi te je potaknuo visoku razinu suradnje između kreatora politika na različitim razinama.

Sudionici okruglog stola raspravljali su o ciljevima koje EU želi postići uvođenjem pametnih specijalizacija, o pametnoj specijalizaciji u Zadru i Zadarskoj županiji te posebno o ulozi i uključivanju mladih.

Zastupnica Maletić je na kraju okruglog stola zaključila: „Puno je područja i institucija kroz koje se znanja mogu i moraju umrežavati i povezivati, od znanstvenih i istraživačkih institucija, inkubatora koje možemo osnivati na fakultetima i u lokalnim jedinicama, tehnoloških parkova do samih centara kompetencija. Važno je da mlade uključimo u procese prepoznavanja prioriteta. Oni bi mogli raditi analize na terenu, intervjuirati poduzetnike i građane te tako u praksi primjenjivati analitička znanja koja stječu na fakultetima. Temeljem njihovih istraživanja trebaju se provoditi rasprave o specijalizaciji, a mladi se u drugom koraku mogu organizirani u multidisciplinarne timove uključiti u razvoj novih procesa za jačanje određenih sektora i gospodarstva u cjelini. Kako ne bi sve ostalo na „moglo bi“ i „trebalo bi“ uputit ću prijedlog Ministarstvu rada i mirovinskog sustava da se u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih i ESF-a uvede još jedna mjera iz koje će se financirati rad mladih na istraživanjima i projektima u okviru pametnih specijalizacija. Ovaj koncept će sigurno biti zanimljiv i na razini cijele Europske unije jer su česte rasprave na temu što aktivnijeg uključivanja mladih u procese donošenja odluka o politikama i provedbe politika. Drago mi je da smo danas imali priliku zajedno biti ovdje jer se upravo umrežavanjem i zajedničkim razgovorom dolazi do novih ideja i rješenja.“

 

 

lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE