BDP, 23.10.2017.

Početna stranica | Maletić: “Nizak deficit i smanjenje javnog duga, uz povijesno najniže kamatne stope otvaraju prostor za pametne investicije i jačanje konkurentnosti”

Fill 3 Copy 6BDP, 23.10.2017.

Maletić: “Nizak deficit i smanjenje javnog duga, uz povijesno najniže kamatne stope otvaraju prostor za pametne investicije i jačanje konkurentnosti”

Listopadska EDP notifikacija: Hrvatski fiskalni deficit iznosio je 0,9% BDP-a u 2016. godini

 Temeljem privremenih podataka iskazanih u Izvješću o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. (koje je DZS objavio 24.04.2017., travanjska EDP notifikacija) te projekcija iskazanih od strane Komisije u Proljetnim ekonomskim prognozama, Republika Hrvatska je  Odlukom Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) od 16. lipnja 2017. godine i formalno izašla iz Postupka prekomjernog deficita. Prema podacima iz travnja, Hrvatska je u 2016. zabilježila proračunski deficit u rekordno niskom iznosu od 2,7 mlrd. kuna (ili 0,8% BDP-a), što je potvrdilo da je ciljani deficit za 2016. definiran Preporukom Vijeća EU (2,7% BDP-a u 2016. godini) vrlo uspješno ostvaren. Za razliku od travanjske notifikacije koja se u većoj mjeri bazira na korištenju privremenih podataka, za potrebe izrade istovrsnih pokazatelja u listopadskoj notifikaciji koriste se uglavnom konačni ulazni podaci.

Državni zavod za statistiku objavio je 23.10.2017. konačno Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države tijekom razdoblja 2013.-2016. za Republiku Hrvatsku[1], prema kojem je fiskalni deficit u 2016. iznosio 0,9% BDP-a (što je tri puta manje u odnosu na ciljani deficit za 2016. godinu definiran Preporukom Vijeća EU (2,7% BDP-a).

Prema najnovijem Izvješću (Tablica 1), deficit konsolidirane opće države je u 2016. iznosio -3,155 milijardi kuna (0,9% BDP-a), a revidirane su i prethodne godine. Tako je u 2015. deficit iznosio -11,21 milijardi kuna (3,3% BDP-a), u  2014. deficit je iznosio -17,033 milijardi kuna (5,1% BDP-a), a u 2013. je iznosio -17,517 milijardi kuna (5,3% BDP-a). Najznačajniji utjecaj na kretanje deficita opće države u 2016. ostvaren je u sferi povećanja poreznih prihoda, a na rashodnoj strani najveće smanjenje zabilježeno je kod kamatnih rashoda (s 3,5% BDP-a u 2015. na 3,2% BDP-a u 2016.). Ako iz vrijednosti pokazatelja deficita isključimo kamatne rashode u iznosu od 3,2% BDP-a, tijekom 2016. godine ostvaren je primarni suficit od 7,959 milijardi kuna (odnosno, 2,3% BDP-a).

U usporedbi s prethodnom travanjskom notifikacijom, deficit konsolidirane opće države za razdoblje od 2013. do 2016. minimalno je revidiran te je bio za 59 milijuna kuna manji u 2013. (0,05% BDP-a), za 692 milijuna kuna manji u 2014. (0,26% BDP-a), za 136 milijuna kuna manji u 2015. (0,09% BDP-a) te za 398 milijuna kuna veći u 2016. (za 0,1% BDP-a). Spomenute revizije pokazatelja deficita proizlaze najvećim dijelom zbog korekcije poreznih prihoda kao i ostalih manjih metodoloških izmjena. Osim toga u obuhvat opće države u listopadu 2017., sukladno Priručniku o javnom deficitu i dugu, uključeno je i 13 institucionalnih jedinica u likvidaciji koje su pale test tržišnosti.

Konsolidirani dug opće države na kraju 2016. iznosio je 289,076 milijardi kuna (ili 82,9% BDP-a), što predstavlja smanjenje od 506 milijuna kuna u odnosu na kraj 2015. Udio duga u BDP-u smanjio se s 85,4% u 2015. na 82,9% BDP-a u 2016., čemu je pridonio i rast BDP-a u tekućim cijenama za 2,9%. Promatrano prema vrsti dužničkih instrumenata, tijekom 2016. godine došlo je do relativnog povećanja udjela u BDP-u dužničkih vrijednosnih papira za 0,2 postotna boda, kao i istodobnog smanjenja udjela zajmova za 2,7 postotnih bodova.

Tablica 1: Republika Hrvatska – pokazatelji deficita i duga konsolidirane opće države i s njima povezani pokazatelji 2013.-2017.

u % BDP-a i međugodišnje stope rasta 2013 2014 2015 2016 2017p
Proračunski prihodi 42,4 42,9 44,3 46,3
Proračunski rashodi 47,7 48,0 47,6 47,2
– od toga: rashodi opće države za investicije 3,7 3,6 3,0 3,1
– od toga: rashodi opće države za kamate 3,2 3,4 3,5 3,2
Proračunski deficit -5,3 -5,1 -3,3 -0,9 -1,3
-od toga: središnja država -5,8 -5,5 -3,1 -1,0 -1,4
-od toga: lokalna država 0,0 0,0 0,0 -0,1 0,1
-od toga: fondovi socijalne sigurnosti 0,5 0,4 -0,2 0,2 0,0
Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate) -2,1 -1,7 0,2 2,3
Konsolidirani dug opće države 81,7 85,8 85,4 82,9 81,1
– od toga: dužnički vrijednosni papiri 48,1 52,4 53,5 53,7
– od toga: zajmovi 33,7 33,4 31,9 29,2
Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu) 0,0 2,3 2,9 3,2


p – projicirana veličina
Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS-a i Eurostata od 24.04.2017.

U usporedbi s travanjskom notifikacijom, dug opće države u 2015. i 2016. minimalno je revidiran zbog spomenutog proširenja obuhvata sektora opće države. Na smanjenje duga opće države u 2016. u odnosu na 2015. (od 506 milijuna kuna), utjecalo je prvenstveno snažnije smanjenje duga po kratkoročnim dužničkim vrijednosnim papirima i kreditima središnje države u usporedbi s novim zaduženjima po izdanim dugoročnim dužničkim vrijednosnim papirima središnje države. Osim toga, padu duga opće države od 2015. godine doprinosi i smanjenje duga lokalne države po svim kreditima i dužničkim vrijednosnim papirima.

Na kretanje vrijednosti relativnih pokazatelja deficita i duga (u odnosu na BDP) utjecala je i provedena revizija podataka o godišnjem BDP-u za razdoblje 2010.-2016[2]. Prema Priopćenju DZS-a, osnovni razlog revizije vremenske serije podataka godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) odnosi se na rezervaciju na kvalitetu podataka koju je Republika Hrvatska dobila u procesu verifikacije bruto nacionalnog dohotka (BND). Revizija obuhvaća sljedeće elemente metodoloških poboljšanja: uključivanje u obračun potrošnje fiksnog kapitala na izdatke za istraživanje i razvoj netržišnih proizvođača i vojnu opremu te prijevare kod plaćanja PDV-a ”bez suučesništva” (VAT fraud). Osim ove dvije najznačajnije metodološke promjene, u ovu reviziju uključena su i unaprjeđenja veznih tablica ESA-e i proračunskog računovodstva za sektor države, kao i korekcija na kategorijama međufazne potrošnje i sredstava zaposlenih vezanih uz proizvodnju softvera za vlastiti račun. U odnosu na nominalne stope rasta BDP-a iskazane u travanjskoj notifikaciji, stopa nominalnog rasta BDP-a za 2014. iznosi 0% (prethodno -0,4%), za 2015. 2,3% (prethodno 1,7%) te za 2016. 2,9% (prethodno 2,8%).

U dijelu projekcija fiskalnih pokazatelja za 2017. godinu koji se objavljuju u sklopu Izvješća (za čiju izradu je nadležno Ministarstvo financija), predviđa se povećanje deficita konsolidirane opće države na razinu od – 1,3% BDP-a (nepromijenjeno u odnosu na projekciju iz travanjske notifikacije). Dug opće države na kraju 2017. godine bi mogao doseći razinu od 81,1% BDP-a, a smanjena je i očekivana stopa rasta nominalnog BDP-a (s 4,6% iz travanjske notifikacije na 3,2%).

Hoće li Komisija (i za koliko) korigirati projicirane vrijednosti fiskalnog deficita i duga za Hrvatsku za 2017. i 2018. godinu, saznat ćemo uskoro, po objavi Jesenskih ekonomskih prognoza u prvoj polovini studenog.

Jedno je sigurno, zahvaljujući dobrim upravljanjem proračunom u vrijeme rasta, u Hrvatskoj je otvoren prostor za jačanje pametnih javnih investicija usmjerenih poticanju konkurentnosti poduzetnika i posebno izvoznika. Ova razdoblja povijesno najnižih kamatnih stopa važno je iskoristiti za rješavanje neplaćenih, a dospjelih obveza u zdravstvu te pitanja prezaduženosti realnog sektora i visokog udjela nenaplativih zajmova.

[1] dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/12-01-02_02_2017.htm

[2] dostupno na: https://www.dzs.hr/Hrv/important/PressCorner/PressRelease/BDP_revizija_2010-2016.pdf

lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
lis
I’M listopad 2017.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE