POSLOVNI TJEDAN, 11.02.2019.

Početna stranica | Maletić: „Hrvatska ima potencijal za veći rast, ključno je zajedno utvrditi ciljeve i prioritete i pametno se specijalizirati“

Fill 3 Copy 6POSLOVNI TJEDAN, 11.02.2019.

Maletić: „Hrvatska ima potencijal za veći rast, ključno je zajedno utvrditi ciljeve i prioritete i pametno se specijalizirati“

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić 11. veljače 2019. gostovala je na Prvom programu hrvatskog radija u emisiji Poslovni tjedan, urednice i voditeljice Sandre Leskovar. Uz zastupnicu Maletić, u emisiji su gostovali i ekonomski stručnjak Damir Novotny, direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Zvonimir Savić te glavni ekonomist Addiko banke Hrvoje Stojić. Osim o nedavno objavljenim Zimskim privremenim ekonomskim prognozama Europske komisije, razgovarali su i o stanju europskog i hrvatskog gospodarstva te prilikama i izazovima za Hrvatsku u budućem proračunskom razdoblju 2021. – 2027. U nastavku izdvajamo pitanja upućena zastupnici Maletić i njene odgovore:

Hrvatskoj se u 2019. prema novim Zimskim prognozama Europske komisije predviđa pad gospodarskog rasta od 0,1 % u odnosu na prijašnje Jesenske prognoze, dok se europodručju predviđa pad od čak 0,6 %, a Europskoj uniji od 0,4 %. Možemo li time biti zadovoljni?

Rast koji Europska unija ostvaruje posljednjih godina, a koji se kreće između 1 i 2 %, te rast koji u eurozoni također rijetko prelazi 2 % nije dovoljan za pozicioniranje EU-a kao globalnog lidera.

Što se tiče Hrvatske, u usporedbi s državama Istočne Europe, dugo smo vremena ostvarivali najlošije rezultate na ljestvici gospodarskog rasta – u vrijeme rasta rasli smo najmanje, a u vrijeme pada padali najviše. Međutim, to se u posljednjih nekoliko godina promijenilo i uspjeli smo se maknuti s dna te ljestvice. Hrvatskoj se tako u 2019. predviđa gospodarski rast od 2,7 %, što, unatoč smanjenju u odnosu na Jesenske prognoze, pokazuje određenu stabilnost rasta, posebno zato što se i predviđanja međunarodnih i domaćih institucija kreću između 2,5 % i 3 %. Međutim, moramo biti svjesni da su  države poput Bugarske i Rumunjske, Češke, Slovačke, Poljske ili Mađarske nekada bile daleko iza Hrvatske po razvijenosti, a danas su ispred ili nas prestižu poput Rumunjske i Bugarske. To možemo promijeniti stavljajući sve potencijale koje imamo u fukciju gospodarskog rasta, prioritet nam moraju biti izvoznici i poduzetnici.

Jesmo li u prvih pet godina članstva iskoristili sve prednosti ulaska u EU?

Iako smo imali dvije tranzicijske godine, od 1. srpnja 2011. do 1. srpnja 2013., da ono što smo ispregovarali tijekom pristupanja EU-u i implementiramo u sustav, propustili smo kvalitetno, efikasno i brzo provesti tu tranziciju. Niti smo dobro razvili institucije i sudjelovanje u procesima odlučivanja, niti smo se dobro pripremili za europske fondove ili se uključili u druge tzv. unije, od energetske unije do jedinstvenog tržišta. Puno je procesa zato ostalo za doradu tijekom prvih godina članstva.

Osim toga, činjenica je i da je Hrvatska postala članicom Unije u godini u kojoj se većina europskih gospodarstava još oporavljala od posljedica gospodarske i financijske krize, a kao malo gospodarstvo pod velikim smo utjecajem onoga što se događa u našem okruženju. Naravno, da je učinak korištenja europskih fondova bio ranije vidljiv, stope rasta bi ranije bile veće.

Čini se da se u Hrvatskoj uvijek iznova bavimo problemima iz prošlosti umjesto da se fokusiramo na budućnost. Trošimu li energiju na probleme neke prijašnje vlade i tako propuštamo djelovati prema naprijed?

Iako je danas puno izazova na stolu u koje aktualna Vlada u prošlosti nije bila uključena, ona uspješno pronalazi i vrijeme i načine da se istovremeno bavi i tim „starim“ i novim izazovima. Primjerice, po pitanju europskih fondova, iskorištenost sredstava skočila je s 2 % na 62 %. Naravno da je stopostotna iskorištenost sredstava ono što priželjkujemo, međutim već je i ovo značajan napredak u odnosu na 2015.

Važno je da u narednim godinama promijenimo način razmišljanja, rada i strateškog promišljanja o tome kako Hrvatsku pozicionirati u EU-u i kako postići veće stope rasta. Vlada je nedavno pokrenula donošenje nove strategije razvoja Hrvatske do 2030.  i iznimno je važno da se u taj proces uključe i lokalne jedinice, poduzetnici, znanstvenici te drugi dionici, a sve kako bismo kao država prepoznali domaće sektore s velikim potencijalom poput automobilske (Rimac automobili), drvne ili farmaceutske industrije te u njih ulagali. Takva pametna specijalizaciju ključ je gospodarskog napretka Hrvatske, a na nju nas potiče i EU.

Prema prijedlogu novog višegodišnjeg proračuna za razdoblje 2021. – 2027., sredstva za novi InvestEU fond povećana su s 4 na 13 milijardi eura, dok se novim Programom potpore strukturnim reformama za države članice umjesto dosadašnja 222 milijuna eura predviđa čak 25 milijardi eura. Za uspješno provedene reforme Hrvatska prema tome može dobiti preko 250 milijuna eura kao svojevrsnu nagradu za provedenu dobru transformaciju vlastitog sustava. Ako sastavimo dobar program reformi koji će, među ostalim, obuhvatiti administraciju, pametnu specijalizaciju, partnerski način rada, pravosuđe, obrazovanje, zdravstveni sustav, prilagodbu potrebama gospodarstva, potrebne reforme u poljoprivredi, energetski i transportni sustav, itd., dobit ćemo nagradni bonus za investicije koje su nam potrebne za daljnji zamah. Moramo se okupiti i prepoznati u čemu smo dobri jer jednostavno nemamo administrativni kapacitet za kvalitetnu provedbu svega odjednom.

Koliko će programi koji se najavljuju iz Ministarstva gospodarstva poput programa Start, koji bi trebao objediniti devet ministarstava i šest državnih institucija, ukloniti glavne rizike za naš gospodarski rast poput onih u sektoru javne uprave i pravosudnog sustava?

Javna uprava se svakako mora više otvoriti potrebama građana, ubrzati i postati fleksibilnija. Međutim, suštinska reforma javne uprave je dugotrajna, zbog čega je dobro ovakvim projektima poput programa Start orijentirati se na rješavanje konkretnih problema kako bi se poduzetnicima otvorila vrata za lakše, brže i efikasnije poslovanje. Opet ponavljam, u provedbi reformi ključan je zajednički rad i partnerstvo.

Cjelovitu emisiju možete poslušati na: https://bit.ly/2V8kNSP 

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE