EUROPSKI SEMESTAR, 23.05.2018.

Početna stranica | Maletić: Deficit je prihvatljiv ako se provode reforme

Fill 3 Copy 6EUROPSKI SEMESTAR, 23.05.2018.

Maletić: Deficit je prihvatljiv ako se provode reforme

Iz godine i godinu preporuke se ponavljaju. Napredak je slab, ne smijemo više odgađati reforme jer ćemo ugroziti gospodarski rast. Deficit je prihvatljiv ako se provode reforme. Neke države su, poput Latvije, izašle iz procedure prekomjernog deficita iako je on bio iznad propisanih 3%, ali su dobile podršku zbog kvalitetnih promjena te je deficit umanjen za trošak reformi.

Europska Komisija je 23.05.2018. objavila “Proljetni paket Europskog semestra 2018”, u sklopu kojeg su objavljene Preporuke po državama članicama za 2018, kojima je glavni cilj ispravljanje makroekonomskih neravnoteža u državama članicama te se utvrđuju smjernice ekonomske politike za države članice za sljedećih 12 do 18 mjeseci.

Sadržaj Preporuka temelji se na dijalozima provedenim s državama članicama, nacionalnim programima podnesenima u travnju, podacima Eurostata i nedavno objavljenoj Komisijinoj Proljetnoj gospodarskoj prognozi 2018.

U priopćenju za tisak[1]Komisija posebno poziva države članice da provode strukturne reforme kojima se poboljšava poslovno okruženje i uvjeti za ulaganja, posebno reformama tržišta proizvoda i usluga, poticanjem inovacija, poboljšanjem pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća i borbom protiv korupcije, te kako bi svoju radnu snagu pripremile za budućnost i sve rašireniju digitalizaciju, smanjile dohodovne nejednakosti i poboljšale mogućnosti zapošljavanja, osobito za mlade. Države članice trebale bi ojačati i otpornost gospodarstva na dugoročne izazove, kao što su nepovoljni demografski trendovi, migracije i klimatske promjene, jer samo otporna gospodarstva mogu osigurati dugoročnu gospodarsku konvergenciju i smanjenje nejednakosti.

U Specifičnim Preporukama za Hrvatsku[2]Komisija je dala osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u Nacionalnom planu reformi za 2018. godinu i Programu konvergencije za razdoblje 2018.-2020. u svrhu provođenja fiskalne konsolidacije i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kao i četiri reformske preporuke.

Na samom kraju dokumenta prezentiran je sadržaj te četiri Preporuke za koje se očekuje da će Hrvatska provesti tijekom (ostatka) 2018. i 2019. godine, kako slijedi:

1.Ojačati proračunski okvir, što uključuje i jačanje mandata i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku. Uvesti porez na imovinu.

2.Obeshrabriti rani odlazak u mirovinu, ubrzati tranziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu te uskladiti propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće mirovine. Provesti reformu sustava obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i značaj tržišta rada za mlade i odrasle. Konsolidirati socijalne beneficije i poboljšati njihov kapacitet u svrhu smanjenja siromaštva.

3.Smanjiti teritorijalnu fragmentaciju javne uprave i pojednostaviti funkcionalnu raspodjelu kompetencija, te povećati sposobnost oblikovanja i provedbe javnih politika. U dogovoru sa socijalnim partnerima, uvesti harmonizirane okvire za utvrđivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama.

4.Poboljšati korporativno upravljanje u javnim poduzećima i intenzivirati prodaju javnih poduzeća i imovine koja nije u funkciji. Preporučuje se i znatno smanjenje regulatornog i administrativnog opterećenja kojima je izloženo poslovanje poduzeća, kao i jačanje konkurencije u području poslovnih usluga i reguliranih profesija. Smanjenje rokova u kojima se rješavaju sudski predmeti i poboljšanje elektroničke (informatičke) povezanosti sudova.

 

Iz sadržaja ovih preporuka lako možemo uočiti da one u biti predstavljaju modificirane Preporuke koje je Hrvatska već dobivala od Komisije od kraja Europskog semestra 2014. na dalje. Prošlogodišnjih pet preporuka Hrvatskoj je samo preformulirano u ovogodišnje četiri preporuke. Što se tiče provedbe prošlogodišnjih preporuka, nakon provedenog Postupka dubinskog preispitivanja Komisija je u Izvješću za Hrvatsku iz ožujka ove godine navela da Hrvatska u okviru Europskog semestra (2017) nije postigla napredak ili postigla samo ograničen napredak. Stručnjaci Komisije tada su upozorili da Hrvatska ne može više nastaviti po starom, odnosno da ne smije više odgađati strukturne reforme, jer će time ugroziti gospodarski rast koji je trenutno više rezultat povoljnih okolnosti nego stvarne provedbe reformi. Kako su za održiv rast nužne strukturne reforme, Komisija je u ovom trenutku ostala na već ranije definiranim reformskim područjima i ponovila je već dobro poznate preporuke iz prethodnih godina, a sve s ciljem nastavka fiskalne konsolidacije nakon izlaska iz Postupka prekomjernog deficita i s ciljem izlaska iz sve malobrojnije skupine država članica koje bilježe “prekomjerne makroekonomske neravnoteže”.

Komisija ukazuju kako je ključna provedba reforme sustava obrazovanja, kritizira  strukovno obrazovanje jer nije prilagođeno potrebama poslodavaca pa je najveći broj nezaposlenih (više od polovice nezaposlenih) među onima sa završenim strukovnim školama što nikako ne bi smjelo biti. To je kritika koja se ponavlja – povezivanje i utvrđivanje potreba za vještinama i znanjima na tržištu rada te prilagođavanje sustava obrazovanja tome.

Kritike su i dalje tu vezano uz javnu administraciju koja je neefikasna, a isto je i za javna poduzeća uz koje se veže loše upravljanje, neefikasnost, vrlo niska produktivnost i profitabilnost.

Loša poduzetnička klima, administrativni teret i parafiskalni nameti su za poduzetnike i dalje previsoki, a prepreka je previše.

Komisija ukazuje i na važnost provedbe atikorupcijske strategije, a smatraju da je unaprjeđenje potrebno u području iskazivanja imovine i sukoba interesa, povećanja svijesti o kanalima komunikacije za zviždače i efektivne kontrole rizika u javnim nabavama.

Kritiziraju i nedostatak podrške provedbi strategije pametne specijalizacije koja potiče znanstvena istraživanja i inovacije i povezuje ih s gospodarstvom odnosno potrebama industrije i poduzetnika. Kritiziraju vrlo slabu povezanost istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Bez inovacija i povezivanja znanosti, istraživanja i realnog sektora nema napretka.

Svaka reforma ima i svoj fiskalni trošak provedbe, tako da u praksi treba balansirati između suprotstavljenih ciljeva povećanja gospodarskog rasta i smanjenja fiskalnog deficita i duga. Zbog toga je Komisija 2015. izdala smjernice o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih propisa Pakta o stabilnosti i rastu. Na temelju tih smjernica Vijeće ECOFIN podržalo je 2016. „Zajednički dogovoreno stajalište o fleksibilnosti”. Komisija zbog toga mora preispitati primjenu takozvane „klauzule o strukturnim reformama” i „klauzule o ulaganjima” do kraja lipnja 2018. Konkretno, ako Hrvatska krene s provođenjem reformi, mogla bi računati na blagodati spomenutih klauzula (ukoliko opstanu u prihvatljivom obliku), budući da se fiskalni trošak reformi prati odvojeno i može koristiti kao “olakšavajuća okolnost” prilikom prezentacije pokazatelja fiskalnog deficita. Tako je npr. Litva unatoč deficitu od 3,1% BDP-a u 2012. godini uspjela izaći iz Postupka prekomjernog deficita sredinom 2013. jer je Komisija trošak reforme mirovinskog sustava u iznosu od 0,2% BDP-a proglasila “troškom strukturnih reformi”, tako da je korigirani deficit od 2,9% BDP-a bio dovoljan za izlazak iz Postupka. Budući da je Hrvatska po prvi put ostvarila fiskalni suficit u 2017. godini (za koji Komisija predviđa da će ostati na približno istoj razini u 2018. i 2019.), umanjenje suficita za eventualne “troškove strukturnih reformi” ne bi trebao imati negativni utjecaj na fiskalnu poziciju Hrvatske.

 

[1]http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-3845_hr.htm

[2]dostupno samo na engleskom jeziku na: https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/2018-european-semester-country-specific-recommendation-commission-recommendation-croatia-en.pdf

screen-shot-2018-07-25-at-12-50-57
I’M srpanj 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
screen-shot-2018-07-25-at-12-50-57
I’M srpanj 2018.

Informativni mjesečnik Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE