KONFERENCIJA, 01.04.2019.

Početna stranica | Konferencija povodom predstavljanja knjige „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“

Fill 3 Copy 6KONFERENCIJA, 01.04.2019.

Konferencija povodom predstavljanja knjige „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“

U organizaciji Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić u zagrebačkom hotelu Westin 1. travnja održana je konferencija povodom predstavljanja knjige „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i koautorice Ivane Maletić. Na konferenciji je, uz uvodno predstavljanje knjige, održana panel rasprava i dijalog sa sudionicima o dosadašnjem i budućem sudjelovanju Hrvatske i usporedivih država članica u procesu europskog semestra te prilikama i izazovima za hrvatsko gospodarstvo, na kojemu su sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Alen Host i glavni savjetnik u Sektoru statistike u Hrvatskoj narodnoj banci Davor Galinec. Panel je moderirao Zvonimir Savić, direktor sektora za financijske institucije i ekonomske analize pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U svom uvodnom govoru zastupnica Maletić istaknula je kako je europski semestar nedovoljno poznat hrvatskoj javnosti, a kako provedba reformi koje se u okviru njega preporučuju nije moguća bez takve šire podrške. „U posljednjih pet godina puno se toga dogodilo i promijenilo u Republici Hrvatskoj. 2013. postali smo država članica Unije, već godinu kasnije uključeni smo u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita, a 2015. i u Postupak makroekonomskih neravnoteža. Da smo o procesu europskog semestra ranije i bolje bili informirani, možda bismo i izbjegli ulazak u te dvije procedure“, naglasila je.

Zatim je nastavila: „Naš je dug ubrzo nakon uključenja u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita dobio atribut „brzorastućeg“ i povećavao se iz godine u godinu. Takav trend doveo nas je u situaciju da smo zamalo bili uključeni u korektivne mehanizme u oba postupka te nam je prijetila suspenzija sredstava iz fondova Europske unije. Od 2016. negativni trendovi potpuno su se promijenili, uvedena je disciplina i kontrola prihodne i rashodne strane proračuna rezultirala je kontinuiranim smanjenjem duga, ostvarenjem suficita te smo 2017. uspjeli izaći iz Procedure prekomjernog deficita, a od 2019. više ne bilježimo ni prekomjerne neravnoteže. Hrvatska se, kao i ostale države članice, suočava s fiskalnim, socijalnim i gospodarskim izazovima, što smo pokazali u knjizi. Poruka je sad već dulje vrijeme ista: Promjene u današnjem svijetu tako su velike i brze da onaj tko stoji na mjestu ili samo polako napreduje, u usporedbi s ostalima povećava zaostajanje te gospodarski siromaši i pada“.

Po uvodnom govoru zastupnice, glavni savjetnik u Sektoru statistike u Hrvatskoj narodnoj banci Davor Galinec prikazao je uspješnost Republike Hrvatske i usporedivih država članica u Postupku prekomjernog proračunskog deficita (EDP) te njihovu uspješnost u ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. Glavni savjetnik Galinec istaknuo je, vezano uz ostvarenje ciljeva prema strategiji Europa 2020., kako će Hrvatska do 2020. ostvariti svoje ciljeve u pogledu energetske učinkovitosti, smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja udjela obnovljive energije (osim u prometu), smanjenja prijevremenog napuštanja školovanja te smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti.

Tea Japunčić, lokalna asistentica u Uredu zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, na kraju uvodnog dijela konferencije dala je pregled sudjelovanja Hrvatske i šest usporedivih država članica u Postupku makroekonomskih neravnoteža (MIP). Istaknula je kako su od promatranih država članica jedino Bugarska, Hrvatska i Slovenija od 2014. do danas bile uključene u Detaljno preispitivanje u sklopu MIP-a pa dodala: „Dok je Slovenija očigledno ostvarila najveći napredak, s obzirom na to da je jedina država članica kojoj je pošlo za rukom prijeći iz kategorije zemalja s prekomjernim neravnotežama u kategoriju zemalja bez neravnoteža, Bugarska je oscilirala, ali na kraju ipak iz kategorije zemalja s prekomjernim neravnotežama ušla u kategoriju zemalja s (običnim) neravnotežama godinu dana prije Hrvatske. U promatranih pet godina, Hrvatska je tako bila jedna od rijetkih država članica koja je iz godine u godinu ostajala u kategoriji zemalja s prekomjernim neravnotežama“. Zatim je dodala kako je Hrvatska početkom ove godine konačno izašla iz te kategorije i pridružila se zemljama s neravnotežama, i to posebno zahvaljujući smanjenju omjera javnog duga i BDP-a te omjeru duga privatnog sektora i BDP-a, ali i smanjenju neto obveza prema inozemnim vjerovnicima i ulagačima te manjem smanjenju stope nezaposlenosti, dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih.

Tijekom panela i dijaloga sa sudionicima panelisti su apelirali na sve u državnim institucijama, znanstvenike, profesore, ali i medije da se aktivnije uključe u praćenje tema vezanih uz europskih semestar te popularizaciju tog procesa među hrvatskim građanima, a posebno mladima. Ključno je, istaknuli su, odabrati tri do pet područja u kojima želimo napredovati, a ne djelovati u svim područjima odjednom jer za to nemamo dovoljno kapaciteta. Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Alen Host osvrnuo se posebno na niske stope ulaganja u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj, koja je danas daleko ispod nacionalnog cilja od 1,4 %, pa dodao: „Time kao da pristajemo biti periferija Europe. Istraživanje i razvoj znači ulaganje u nove proizvode i novu konkurentnost i bez toga ne možemo izaći iz pozicije u kojoj se trenutno nalazimo. To je ulaganje u budućnost koje za nas dugoročno znači velik iskorak iz skupine država članica kojoj prema statističkim pokazateljima danas pripadamo“. Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek naglasila je važnost europskog semestra za donositelje odluka: „Kroz europski semestar odnosno sva izvješća i ocjene koji se u okviru njega donose dobivamo neovisnu ocjenu hrvatske ekonomije. S obzirom da naši građani nemaju potpuno povjerenje u naše institucije, dokumenti Europske komisije za njih su pouzdan izvor o fiskalnim, socijalnim i makroekonomskim karakteristikama hrvatskog gospodarstva.“

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“ doprinos je razvoju društvene svijesti o ovoj ekonomskoj temi i dijeli se besplatno. Ured zastupnice u Europskom parlamentu zato ju je učinio javno dostupnom i u elektronskom obliku na sljedećoj web stranici: https://issuu.com/ivanamaletic/docs/pet_godina_republike_hrvatske_u_eur?e=9048185/68853968 kao i ovdje: pet-godina-republike-hrvatske-u-europskom-semestru

Ukoliko niste bili u mogućnosti doći na konferenciju, cijelu video snimku možete pogledati na službenoj Facebook stranici zastupnice Maletić, dok održane prezentacije možete pronaći na sljedećoj poveznici: http://www.ivana-maletic.com/prezentacije/.

 

semestar1

semestar2

semestar3

semestar5

davor

semestar6

 

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE