JESENSKE PROGNOZE KOMISIJE, 08.11.2018.

Početna stranica | Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018.-2020.: Nastavak gospodarskog rasta u Europi i u Hrvatskoj u uvjetima rastuće nesigurnosti u okruženju

Fill 3 Copy 6JESENSKE PROGNOZE KOMISIJE, 08.11.2018.

Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018.-2020.: Nastavak gospodarskog rasta u Europi i u Hrvatskoj u uvjetima rastuće nesigurnosti u okruženju

Komisija predviđa usporavanje rasta u EU-u

Jesenske ekonomske prognoze Europske komisije za razdoblje 2018. – 2020. predstavljene su 8. studenog 2018. u Bruxellesu. Komisija predviđa da će se na razini sadašnjih 28 država članica EU-a ostvareni rast od 2,4 % u 2017. postupno smanjivati, i to na 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019. te 1,8 % u 2020.

Sličan trend predviđa se i u europodručju, gdje bi došlo do smanjenja rasta s razine od 2,4 % u 2017. na 2,1 % u 2018., 1,9 % u 2019 i 1,7 % u 2020 (Tablica 1).

Takva predviđanja niža su za 0,1 do 0,2 postotna doba u odnosu na prognoze rasta BDP-a iskazane u Proljetnim prognozama. Razlog tome je predviđanje da će sve veća globalna neizvjesnost, napetosti u međunarodnoj trgovini i više cijene nafte negativno utjecati na rast u Europi, a samim time i u državama članicama. Isto tako, negativnom utjecaju mogli bi također pridonijeti izgledi za usporavanje napretka na tržištu rada i povećanje ograničenja na strani ponude u nekim državama članicama.

Pokretači rasta: privatna potrošnja, fiskalna konsolidacija i investicije

U takvim uvjetima, pokretači rasta u EU-u sve će više biti unutarnji: privatnu potrošnju trebao bi potaknuti veći rast plaća i fiskalne mjere u nekim državama članicama. Osim toga, očekuje se da će uvjeti financiranja i visoke stope iskorištenosti kapaciteta i dalje poticati ulaganja. Očekuje se da će ukupna inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, HICP) i dalje biti umjerena tijekom razdoblja prognoze.

Viša inflacija zbog rasta cijena nafte

U EU-28 inflacija bi mogla doseći godišnju razinu od 2,0 % u 2018. i 2019. te usporiti na 1,8 % u 2020., dok se u europodručju očekuje nešto niža inflacija: 1,8 % u 2018. i 2019. te 1,6 % u 2020. Projicirani pokazatelji inflacije nešto su viši u odnosu na Proljetne prognoze, budući da je rast cijena nafte ove godine potaknuo inflaciju više od očekivanog, a očekuje se i nastavak snažnih učinaka rasta cijena nafte na inflaciju i u prvom tromjesečju sljedeće godine. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i neprerađene hrane) ove je godine bila relativno niska, no očekuje se da će ona predstavljati glavni pokretač ukupne inflacije u 2020., s obzirom na očekivani rast plaća zbog smanjenja radne snage na tržištu rada.

Nastavlja se trend stvaranja novih radnih mjesta

Nezaposlenost se i dalje smanjuje na razini EU-a uslijed poboljšanja uvjeta na tržištu rada u prvoj polovini 2018., pri čemu će zaposlenost i dalje rasti, čak i u uvjetima usporavanja gospodarskog rasta. U Europi se očekuje nastavak otvaranja radnih mjesta zahvaljujući daljnjem rastu i provedbi strukturnih reformi u nekim državama članicama. Nezaposlenost bi trebala i dalje padati, ali sporije nego do sada jer će sve veći nedostatak radne snage i sporiji gospodarski rast na kraju kompenzirati postignuti rast zaposlenosti.

Komisija predviđa da će stopa nezaposlenosti u EU-28 iznositi 6,9 %, u 2019. 6,9 % te u 2020. 6,3 % (što bi bila najniža stopa nezaposlenosti zabilježena od početka prikupljanja mjesečnih serija podataka o nezaposlenosti u siječnju 2000.).

U europodručju se očekuje pad nezaposlenosti na 8,4 % ove godine, pa na 7,9 % u 2019. i 7,5 % u 2020.

Nastavlja se smanjivanje duga i deficita opće države

U području državnih financija u EU-28 i europodručju, Komisija očekuje u 2018. daljnje smanjenje udjela deficita i duga opće države u odnosu na BDP, pri čemu će smanjenju deficita dosta doprinijeti i smanjenje rashoda za kamate.

Procjenjuje se da će udio deficita opće države u BDP-u u europodručju iznositi 0,6 % u 2018., 0,8 % u 2019. godini te 0,7 % u 2020. U EU-28 udio deficita u BDP-u bit će neznatno viši u 2018. i iznosit će 0,7 %, dok bi u 2019. i 2020. trebao biti na razini projekcije za europodručje (-0,8 % u 2019. i -0,7 % u 2020.).

Komisija predviđa i daljnje smanjenje udjela duga u BDP-u na razini EU-28 i europodručja budući da se stvara primarni suficit koji omogućuje lakše smanjenje duga. Udio duga u BDP-u u europodručju trebao bi se smanjiti sa 86,9 % u 2018. na 84,9 % u 2019. i na 82,8 % u 2020., dok bi u EU-28  trebala biti dosegnuta razina od 81,4% BDP-a u 2018., nakon čega bi uslijedilo smanjenje na 79,5 % u 2019. te 77,6 % u 2020.

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti

Vezano uz stanje hrvatskog gospodarstva[1], projekcija rasta realnog BDP-a za Hrvatsku za 2018. godinu iznosi 2,8 %. Glavni pokretač rasta i dalje je rast potrošnje kućanstava, a što je posljedica rasta raspoloživog dohotka kućanstava. Uz to, primjetan je porast zaposlenosti i plaća. Kao i povećanih prihoda od turizma i radničkih doznaka iz inozemstva. Daljnje jačanje kupovne moći kućanstava moguće je zbog najavljenog smanjenja PDV-a na određene proizvode tijekom 2019. i smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod 2020. te dostupnosti potrošačkih kredita po niskim kamatnim stopama. Slijedom navedenog, realni rast bi u 2019. trebao također iznositi 2,8  %, a u 2020. godini 2,6 %.

Izvoz roba je u solidan zahvaljujući snažnoj vanjskoj potražnji, dok bi izvoz usluga mogao stagnirati nakon dugog razdoblja snažnog rasta prihoda od inozemnog turizma, jer je došlo do oporavka konkurentskih turističkih tržišta Mediterana. Predviđa se i daljnji rast uvoza roba zbog jake domaće potražnje, tako da će doći do smanjenja u bilanci razmjene roba i usluga s inozemstvom, ali ta bilanca će i dalje biti pozitivna.

Suficit salda tekućeg računa trebao bi se smanjiti s 2,5 % BDP-a u 2018. na 1,8 % BDP-a u 2020. godini, što predstavlja smanjenje od 0,3 postotna boda u 2018., odnosno od 0,1 postotni bod u 2019., u odnosu na projekcije objavljene u sklopu Proljetnih prognoza.

Dobro upravljanje proračunom rezultira kontinuiranim smanjenjem udjela duga u BDP-u

Fiskalni suficit je po prvi puta zabilježen u Hrvatskoj u 2017. godini i iznosio je 0,9 % BDP-a. Za razdoblje 2018. – 2020. Komisija predviđa smanjenje fiskalnih prihoda i rashoda (u % od BDP-a) u odnosu na 2017. godinu, s time da se predviđa veći pad na strani prihoda, a time i manji fiskalni suficit (0,2 % 2018., 0,4 % 2019. te 0,1 % 2020.). Pad fiskalnih prihoda će biti posljedica najavljenih smanjenja PDV-a i poreznog rasterećenja dohotka. Rashodi će rasti pod utjecajem povećanja mase plaća u javnom sektoru u 2016., a u razdoblju 2018. – 2019. moguć je utjecaj aktiviranja državnih jamstava brodogradnji (što se pretvara u dug države koja je za njega jamčila) u visini oko 1,0  % BDP-a.

Zbog fiskalnog suficita i rasta BDP-a, omjer konsolidiranog duga opće države i BDP-a će se i dalje značajno smanjivati, s 77,5 % u 2017. na 73,5 % u 2018., 70,1 % u 2019. na konačnih 68,2 % u 2020.  Jedini rizik vezan uz postojanost projekcija za Hrvatsku 2018. – 2020. Komisija vidi u fiskalnim transferima države prema posrnulim tvrtkama, a koji bi možda mogli biti veći od očekivanih.

Pad nezaposlenosti, rast zaposlenosti i ponude slobodnih radnih mjesta

Komisija prognozira da će stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj biti smanjena s 11,1 % u 2017. na 6,6 % u 2020., što potkrepljuje tezom da će doći do jakih pritisaka na povećanje plaća u privatnom sektoru u kojem je uočljiv nedostatak radne snage, a što bi s druge strane trebalo utjecati na smanjenje iseljavanja radno aktivnog stanovništva iz Hrvatske. Istovremeno se intenzivnije povećava i zaposlenost, što je započelo 2017. kada je godišnja stopa porasta zaposlenosti iznosila 2,2 % (godinu dana ranije iznosila je 0,3 %). Komisija prognozira za 2018. godišnje povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj za 2,3 %, nakon čega slijedi usporavanje rasta zaposlenosti (2,0 % u 2019. te 1,3 % u 2020.). Iako zaposlenost evidentno raste, primjetno je i povećanje ponude slobodnih radnih mjesta u nekim djelatnostima koja se ne uspijevaju popuniti u natječajnom postupku (turizam, trgovina, ugostiteljstvo, građevinarstvo i sl.), što stvara pritisak na rast ponuđenih plaća kako bi se ta radna mjesta popunila.

 

Tablica 1: Jesenske ekonomske prognoze Komisije za EU-28, Europodručje i Hrvatsku 2018.-2020.

slika-zaslona-2018-11-11-u-10-47-34

Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije 2018

[1]Izvor: Jesenske ekonomske prognoze Komisije, str. 106. – 107.

naslovnica
I’M listopad 2018.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
naslovnica
I’M listopad 2018.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE