POSLOVNI TJEDAN, 26.02.2018.

Početna stranica | Iz Medija | Maletić: „Ne želimo smanjenje kohezijske i poljoprivredne politike“

Fill 3 Copy 6POSLOVNI TJEDAN, 26.02.2018.

Maletić: „Ne želimo smanjenje kohezijske i poljoprivredne politike“

Zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić gostovala je 26.02 u HRT-ovoj emisiji Poslovni tjedan urednice Eliane Čandrlić. Tema emisije bio je novi proračunu Europske unije i financijska perspektiva nakon 2020 o kojoj se u cijeloj EU vode rasprave, a premijeri država članica u Europskom parlamentu u raspravama o budućnosti Europske unije posebno govore o novom proračunu i uvjetima pod kojima su spremni na veće uplate. Uz zastupnicu Maletić gost je bio i Branko Baričević, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj.

 

Zastupnica Maletić istaknula je kako su u strukturi izvora prihoda ključni vlastiti prihodi. „To su prihodi od carina, pristojbi na šećer, od uplata dijela PDV-a, a najveći udio imaju direktne uplate država članica temeljem izdvajanja prema razini razvijenosti odnosno BDP-u. On je ograničen na razini EU-a na 1,24 posto. Sada se najviše vodi rasprava o tome hoće li se taj udio povećati ili ne te hoće li se uvoditi novi porezi poput poreza na financijske transakcije ili emisije CO2 koji će se direktno uplaćivati u Europski proračun.“, kazala je zastupnica.

 

Govoreći o utjecaju Brexita na europski proračun zastupnica je istaknula kako će proračun biti za 12 milijardi eura godišnje manji, a dodatan nedostatak sredstava proizlazi iz potrebe za financiranjem novih prioriteta: „To se najviše odnosi na obrambenu politiku, migracije, borbu protiv terorizma. Vodi se rasprava i o novom stupu socijalnih prava u EU-u i želji da Unija osigura i s razine europskog proračuna dodatno financira nove vještine, nove vrste obrazovanja i priprema građane za bolje i kvalitetnije, bolje plaćene poslove. Broj siromašnih u EU se suprotno postavljenom cilju povećava i na karaju 2017. povećan je za 1,7 milijuna ljudi, a cilj je bio smanjenje za 20 milijuna ljudi u riziku od siromaštva do 2020. Cilj je razvijati visoke tehnologije, modernu industriju digitalnog doba s bolje plaćenim poslovima kako bismo gradili konkurentno gospodarstvo koje je lider na svjetskoj razini i privlači, umjesto da gubi, talente. Iz EU proračuna snažnije se želi uložiti i u uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta, borbu protiv klimatskih promjena, cirkularnu ekonomiju. Sve su to dodatni izazovi. Pitanje je možemo li iz europskog proračuna koji je jako mali – jedan posto ukupnog BDP-a EU-a financirati sve to. Ili ćemo EU proračun značajno povećati ili uspostaviti mehanizme zajedničkog rada država članica i sinergiju EU proračuna s proračunima država članica.“.

U kontekstu novih izazova i prioriteta u EU proračunu izuzetno je važna rasprava o poziciji dosadašnjih politika od kojih su dvije najveće kohezijska koja iznosi 35% ukupnog proračuna odnosno 370 milijardi eura i poljoprivredna politika koja iznosi 37% ukupnog proračuna odnosno 40 milijardi eura. Europska komisija u predloženim scenarijima predlaže smanjenje kohezijske politike za 25% i 33%, a poljoprivredne za 30% i 15%, a jedan od predloženih scenarija je i da se obje politike zadrže na istoj razini uz tematske promjene. Kohezijska politika treba više podržavati tehnološku modernizaciju, digitalizaciju, inovacije, nova znanja i vještine te u prvom planu moraju biti srednji i mali poduzetnici, a u poljoprivrednoj politici najveći dio sredstava treba biti usmjeren malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, a ne velikim igračima kao do sad.

Upitana što misli koje će biti konačno rješenje za ove dvije politike i proračun općenito zastupnica je istaknula: „Sigurno će doći do smanjenja, ali ne u iznosima koje predlaže Komisija nego do 10% s tim da će se smanjenja raspodijeliti ne linearno nego proporcionalno razini razvijenosti tako da vjerujem da se omotnice za tri najslabije razvije države članice, a to su Bugarska, Hrvatska i Rumunjska, neće smanjivati. Novi prioriteti će biti uključeni, a za njih će se osigurati novi izvori sredstava kroz povećane uplate država članica.“

Za kraj zastupnica je podsjetila da Hrvatska uplaćuje godišnje 430 milijuna eura u proračun EU što je na sedmogodišnjoj razini 3 milijarde, a samo iz kohezijske politike ima omotnicu od 10,7 milijardi eura što je 3,6 puta više od obveze uplate. Omotnica za Hrvatsku iz prvog stupa poljoprivredne politike na razini sedam godina iznosi 2,7 milijardi eura koje povlačimo prema hektaru obradive površine i raspodjeljujemo poljoprivrednicima i samo time kompenziramo gotovo ukupan iznos uplata u EU proračun. Kada se pridodaju druge mogućnosti i izvori financiranja poput Erasmus+, Obzor 2020, CEF-a i ostalih programa Unije, Hrvatska ima priliku povući 5-6 puta više sredstava od obveze uplate u EU proračun.

 

Cijeli intervju možete poslušati Ovdje.

naslovnica
I’M listopad 2018.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
naslovnica
I’M listopad 2018.

Posebno izdanje informativnog mjesečnika Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Ivane …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE