KONFERENCIJA, 13.04.2018.

Početna stranica | Europski fond za strateška ulaganja – Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice

Fill 3 Copy 6KONFERENCIJA, 13.04.2018.

Europski fond za strateška ulaganja – Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice

U petak, 13. travnja 2018., u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom „Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) – Prednosti i prilike za poduzetnike i lokalne jedinice“ te Dijalog s građanima o budućnosti Europske unije, u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ivane Maletić, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i Hanza Medije d.o.o.

U okviru Konferencije prvo je održana panel-rasprava na kojoj su sudjelovali: Ivana Maletić, Zdravko Marić, ministar financija Republike Hrvatske, Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU u Republici Hrvatskoj, Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke (EIB) u Hrvatskoj i Tamara Perko, predsjednica Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

U uvodnoj riječi zastupnica Maletić istaknula je kako treba prepoznati potencijal fondova Europske unije (EU) i početi ih koristiti u većoj mjeri. Iako je Hrvatska danas na 13. mjestu među državama članicama Unije kada je riječ o korištenju sredstava iz EFSU-a (poredak prema postotku udjela tih sredstava u BDP-u države članice), istaknula je kako to nije zadovoljavajuće jer potencijal ulaganja u Hrvatskoj, koja je na začelju EU-a po razvijenosti, treba maksimalno realizirati. U tom smislu treba poboljšati gospodarsko okruženje, odnosno ulagačku klimu, a time i potaknuti investicije i razvoj novih projekata. Ključ uspjeha je u dobro osmišljenim i strukturiranim projektima, kao i sinergiji različitih EU fondova, prvenstveno EFSU-a i ESI fondova.

Potpredsjednik Europske komisije Katainen u svojem je obraćanju podsjetio kako je primarni razlog osnivanja EFSU-a bio nedostatak investicija u EU. Činjenica je da bez ulaganja iz privatnog sektora nema ni konkurentnog tržišta. Naglasio je kako će postavljeni cilj za EFSU vezano uz alokaciju sredstava (ukupno 315 milijardi eura) do sredine 2018. biti uspješno ispunjen – dosad je alocirano ukupno čak 87% tih sredstava. S obzirom na takav uspjeh Fonda, Katainen naglašava kako opravdano očekuje da će on uredno dostići i cilj koji je za njega zacrtan do 2020. (alokacija sredstava od ukupno 500 milijardi eura.) U Hrvatsku je iz sredstava EFSU-a dosad alocirano 219 milijuna eura, a zadnji primjer dobroga projekta kojemu su dodijeljena sredstva iz Fonda jest projekt razvoja istarske rivijere od strane društva Valamar Riviera d.d. Katainen potiče hrvatske male i srednje poduzetnike da i dalje razvijaju kvalitetne projekte, i to ne samo u području industrije i infrastrukture, već i u područjima zdravstva, digitalizacije, energetske učinkovitosti i slično. Također ih podsjeća na to da se slobodno obrate EIB-u za pomoć vezano uz pripremu i promociju projekata, ali i Europskom savjetodavnom centru za ulaganja. Nadalje, istaknuo je kako su u EU-u danas aktualna dva velika pitanja: cirkularna ekonomija i umjetna inteligencija (AI). EU je potpuno fokusirana na prvu stavku, i u tome je danas vodeće tržište u svijetu (praćena Kinom), a na AI se nije fokusirala koliko je to potrebno. Upravo zbog toga počela je priprema strategije o umjetnoj inteligenciji. Europa se mora unaprijed pripremati na novine koje dolaze kako bi bila kompetitivna s najnaprednijim svjetskim tržištima.

Ministar Marić prvo je istaknuo kako je ključni problem kod EFSU-a njegova vidljivost. Iako su ostvareni dobri rezultati, puno toga se tu još može napraviti. Ministar je zadovoljan što je u turističkom sektoru iskorištenost sredstava dosta velika, ali potiče i aktere u drugim sektorima da se aktiviraju oko korištenja sredstava EFSU-a, pa i ostalih EU fondova. Također smatra kako HBOR i dalje treba jačati svoje aktivnosti i suradnju s EIB-om u pogledu Fonda, a i Savjetodavni centar za ulaganja trebao bi jače promovirati svoje aktivnosti.

Ministrica Žalac podsjetila je kako se za financiranje iz EFSU-a mogu prijaviti i javni i privatni subjekti. Iz EFSU-a se financiraju višerizični projekti gdje EIB ulazi sa svojim portfeljom da osigura rizično ulaganje za koje prijavitelj inače ne bi mogao ostvariti sredstva (primjerice, banke teško daju kredite start up-ovima, pa je EFSU za njih posebno pogodan). Postoji ekponencijalni rast u korištenju sredstava iz EFSU-a i nadamo se njegovom daljnjem povećanju.

Zastupnica Maletić potom se osvrnula na činjenicu da je čak 88% sredstava EFSU-a alocirano u EU-15 zemlje (razvijenije članice) i da bi se sredstva EFSU-a trebala ravnomjernije raspoređivati u svim državama članicama, a trebalo bi uključiti i treće države, posebno države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje u EFSU projekte. Tu bi Republika Hrvatska mogla odigrati vrlo važnu ulogu, pa u taj Fond u većoj mjeri uključiti susjedne države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje.

 

Gospodin Anton Kovačev, voditelj Ureda EIB-a u RH, izjavio je kako se ulaganje EIB-a od 2016. godine do danas udvostručilo. Od dvaju projekata u sklopu EFSU-a 2016., broj projekata ove se godine popeo na čak 12. Najviše novoprijavljenih projekata dolazi iz sektora energetske učinkovitosti.

 

Predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko naglasila je kako HBOR uvodi novi venture capital fund koji će biti posebno namijenjen start up-ovima, a koji inače nisu baš pogodni za kreditiranje od strane banaka. U tom će se pogledu iz sredstava EIB-a osigurati 36 milijuna eura, a HBOR će dodati još 7,5 milijuna eura. Što se tiče restrukturiranja, izjavila je kako je to jedan dio koji pokrivaju equity fondovi. Pregovori u EIB-u na tu temu već su započeli i  ustanovljeno je kako u Hrvatskoj nedostaje 80 milijuna eura u tom području. EIB i HBOR taj manjak namjeravaju zajednički pokriti. Dok je s jedne strane venture capital fund već spreman i uskoro će u porvedbu, za equity se očekuje da će biti potpisan do kraja godine. Inače, HBOR je 2015. određen kao nacionalna institucija za EFSU. Predsjednica Uprave HBOR-a istaknula je opet projekt razvoja istarske rivijere te KBC Rijeku koji zasad koristi tehničku podršku Savjetodavnog centra za projekt obnove. Napomenula je i kako je nedavno pokrenuta inicijativa pod nazivom „Smart islands“ kojom se namjerava razviti otoke pomoću pametnih tehnologija koje će stvarati pametna rješenja (maksimalno korištenje otpada, korištenje pametne tehnologije, održivi turizam).

 

Nakon rasprave održan je Dijalog s građanima na kojemu su Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost, i Ivana Maletić odgovarali na pitanja građana. Pitanja su se odnosila na utjecaj EU i Republike Hrvatske u svijetu, na neravnomjerni razvoj država članica te unutar tih država (važost kohezijske politike), na 2 nova trenda: cirkularnu ekonomiju i AI, javno zdravstvo, turizam, itd.

Našu publikaciju o Europskom fondu za strateška ulaganja možete pročitati na: https://issuu.com/ivanamaletic/docs/efsu_web__2_ 

5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Komentari

Nema komentara. Budi prvi/a koji će komentirati članak.
leave-comment-icon

Ostavi komentar

  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.
5-godina
Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru

Knjiga „Pet godina Republike Hrvatske u europskom semestru“, urednice i …

PRELISTAJTE ČASOPIS

Slijedeća radionica #mojeuprojekt

SVI

30

PON

Praktični rad u grupama (1.dio)

POGLEDAJ SVE RADIONICE